Hrvati se ne znaju nositi sa stresom, gotovo trećina ih osjeća visoku razinu stresa, a pod najvećim su oni u dobi od 18 do 49 godina koji su sada najproduktivniji i trebali bi imati najveći utjecaj na društvo, pokazali su rezultati istraživanja koje je na uzorku od tisuću zaposlenika provela dr. Branka Novosel.
Stručnjaci zbog toga prozivaju poslodavce, ali i zakonodavce, istaknuto je u priopćenju.
Istraživanje je otkrilo da čak devedeset posto Hrvata smatra da je pod srednjom ili visokom razinom stresa. Među ispitanicima gotovo je trećina osjećala visoku razinu stresa. To stanovnike Hrvatske, u usporedbi s onima drugih zemalja, svrstava negdje u zlatnu sredinu, naglašeno je. Naveli su kako je Gallupovo istraživanje za prošlu godinu otkrilo da najveći stres osjećaju stanovnici Grčke: visoku razinu stresa doživljava čak 59 posto ljudi. Pri neslavnom su vrhu i Albanija te Sjedinjene Američke Države. U tim zemljama visoku razinu stresa osjeća čak 55 posto ljudi.
Korištene provjerene znanstvene metode
Branka Novosel, direktorica tvrtke Littera, kaže da su u njezinu istraživanju korištene provjerene znanstvene metode, no da je razina stresa subjektivna.
"Najveći izvor stresa nije izvan nas, nego u nama. To su naše misli i način na koji doživljavamo te interpretiramo događaje i ljude oko sebe. Rezultati istraživanja provedenog u Hrvatskoj odraz su stanja nacije. Posebno nas treba zabrinuti činjenica da su pod najvećim stresom generacije X i Y, to jest ljudi u dobi od 18 do 49 godina - oni koji su sada najproduktivniji i koji bi trebali imati najveći utjecaj na društvo", kazala je Novosel.
Ističe kako stres ima niz negativnih učinaka - loše utječe na zdravlje, na poslu smanjuje produktivnost, otežava donošenje odluka i negativno se odražava na međuljudske odnose.
"Stres se preslikava i na privatni život. Kada smo u društvu osobe pod stresom, posebice ako je to netko nama blizak, zahvaljujući zrcalnim neuronima, taj stres prelazi na nas. To znači da stres zaposlenicima i osobama u njihovoj obiteljskoj i radnoj sredini uzima velik danak na mentalnoj, fizičkoj i emocionalnoj razini. Cijena stresa koju plaća društvo u cjelini, previsoka je i nužno je nešto poduzeti", poručila je Novosel.
Glavni čimbenici stresa
Glavnim čimbenicima stresa smatraju se: puno prekovremenog rada, malo mogućnosti za osobni i poslovni rast i razvoj, nejasna očekivanja i upute nadređenih, loši odnosi u radnoj sredini, niska plaća i posao bez izazova.
"Nekadašnja preporuka 'Ostavi posao pred vratima kuće' više ne funkcionira. Digitalno radno okružje dokinulo je nekoć jasne granice između privatnog i poslovnog života. Trebamo se ugledati na poduzeća koja imaju Chief Happiness Officera i stvarati tzv. sretna poduzeća u kojima ćemo razvijati zadovoljstvo zaposlenika i smanjivati razinu stresa", istaknula je Novosel.
Objasnila je kako sretno poduzeće možemo kreirati samo ako zaposlenike promatramo kao ljudska bića u cjelini, ako im dopuštamo više slobode i bolju usklađenost između poslovnog i privatnog života. No, kaže, uz poslodavce u taj proces trebaju biti uključeni i zakonodavci. "Kako bi mogli ulagati u rast i razvoj zaposlenika, poslodavce bi trebalo rasteretiti od nepotrebnih davanja i nameta te im pomoći da ta sredstva preusmjere u zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika”, predlaže Novosel. Ona posljednjih godina u hrvatska poduzeća i ustanove uvodi tehnike koje pri upravljanju ljudskim potencijalima primjenjuju najveće svjetske korporacije.
Potkraj svibnja u Zagrebu će organizirati konferenciju Search Inside Yourself koja će stručnjacima za ljudske resurse približiti kako to čini Google. Predavači će biti Svea von Hehn i Deiric McCann, stručnjaci za razvijanje sposobnosti djelatnika i efikasnog vodstva.
