Danas.hr

Pretjerana potrošnja i kratkoročno razmišljanje kakvo je karakteristično za danas dominantni politički i ekonomski model glavni su problemi čovječanstva, tvrdi Rimski klub. Premda ga ne imenuju, znamo da taj model ima svoj program, bezobzirnu eksploataciju zbog profita, ali i ime: neoliberalni kapitalizam.

Rimski klub objavio je novo izvješće o stanju čovječanstva i prognozu za idućih 40 godina. Upozoravaju da nam se crno piše nastavimo li živjeti ritmom koji planeta ne može podnijeti.

Pretjerana potrošnja i kratkoročno razmišljanje kakvo je karakteristično za danas dominantni politički i ekonomski model glavni su problemi čovječanstva, složilo se 30 stručnjaka Rimskog kluba.

"Trebamo sustav upravljanja koji će gledati dugoročnije. Nije vjerojatno da će vlade donijeti neophodne zakone da bi više novca odlazilo na rješenja koja su povoljnija za klimu. Ne smijemo pretpostavljati da će tržišta raditi u korist ljudske vrste", navodi profesor Jorgen Randers predstavljajući prognoze.

Stagnacija naprednih ekonomija i dominacija nadolazećih

U istraživanju su se bavili pitanjima poput - koliko ljudi planeta može podnijeti, hoće li se urušiti vjerovanje u beskrajni gospodarski rast, što donose klimatske promjene, hoće li se kvaliteta života ljudi poboljšati ili pogoršati...?

Jedan od zaključaka je da je čovječanstvo shvatilo ograničenja planete, ali i da se presporo bori s njima. Predviđaju da današnjim globalno najjačim ekonomijama, pogotovo Sjedinjenih Američkih Država, slijedi stagnacija.

Napredak predviđaju Indiji, Brazilu, Rusiji i Južnoj Africi i još nekoliko zemalja koje objedinjuju pod kraticom "BRISE", uz napomenu da će Kina zbog sposobnosti za djelovanje.

Vrhunac u razmnožavanju - 2042.

Prognoziraju da će 2052. godine biti tri milijarde siromašnih u svijetu. Smatra se da će 2042. godine ljudska populacija brojčano dosegnuti vrhunac, a nakon toga slijedi pad zbog pada nataliteta u urbanim područjima.

Globalni BDP će rasti sporije od očekivanog, zbog smanjenja produktivnosti zrelih ekonomija. Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi do 2052. godine bi trebala povećati temperaturu za dva Celzijeva stupnja.

Temperatura bi do 2080. godine mogla narasti u odnosu na današnju i za 2.8°C, što će vjerojatno pokrenuti promjenu klime. Randers je upozorio da se na Zemlji svakodnevno otpušta dva puta više stakleničkih plinova od količine koju mogu apsorbirati oceani i šume.

"Već živimo na način koji se ne može nastaviti generacijama bez velike promjene. Čovječanstvo je nadmašilo resurse Zemlje i u nekim bi slučajevima mogli vidjeti kolaps na lokalnim razinama, i prije 2052.", kaže on.