Danas.hr

Ovogodišnji Dan planina tematski je povezan i s osiguravanjem hrane u planinama. Naime, znanost drži da kukci osobito opnokrilci i leptiri imaju nezamjenjivu ulogu u oprašivanju biljaka, pa tako i poljoprivrednih kultura.

Hrvatska se može podičiti s "dolinom leptira" koja još nije u javnosti toliko poznata. Nalazi se u dolini rijeke Kupe, gdje je zabilježeno više od 500 vrsta različitih leptira. Dolina Kupe ima i dva endemična primjerka leptira, to su podvrste planinskih leptira crnaca (Erebia stirius ssp.gorana i E.oeme ssp. Megaspodia).


Kroz 26 fotografija na izložbi u opatijskoj umjetničkoj galeriji Juraj Šporer mogli su se upoznati leptiri s područja Učke, Gorskog kotara te sjevernog Velebita.

Autori vrsnih fotografija leptira su, Gordana Pavoković, Egon Vaselić, Želimir Gržančić, Marko Matešić, Csabi pinter te Marko Randić.

Zamisao za temu ovogodišnje izložbe dao je mr.sc. Duško Wolfl koji se već dugi niz godina bavi praćenjem rijetkih vrsta planinskih leptira. Zahvaljujući njemu, svi posjetitelji će do kraja prosinca moći ući u čudesni razvojni ciklus rijetkih leptira.

DAN PLANINA

Opća skupština UN-a proglasila je 2003. godine 11. prosinca Međunarodnim danom planina, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002., ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.

Primorsko-goranska županija osnovala je 2006. godine javnu ustanovu Priroda kojoj je osnovna djelatnost zaštita, upravljanje i promicanje zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Županije.

Površina već proglašenih i zaštićenih prirodnih vrijednosti u Županiji iznosi 281 km2 ili 3,5% ukupne površine Županije, a Prostornim planom Županije i pojedinim planovima uređenja općina i gradova za zaštitu je u Primorsko-goranskoj županiji predloženo još stotinjak vrijednih dijelova prirode u različitim kategorijama zaštite.