Danas.hr

1. Reykjavik, Island
Reykjavikom voze autobusi na vodikov pogon, a sva električna energija i sustavi za grijanje, kao i u ostatku Islanda, u potpunosti dolaze iz obnovljivih izvora. Do 2050. godine fosilna goriva bi se u potpunosti trebala prestati koristiti.

2. Portland, Oregon, SAD
Portland je prvi grad u SAD-u koji je proveo sveobuhvatni plan smanjenja emisija CO2 te agresivno promicao inicijative za energetski efikasnu gradnju.

Kako bi se smanjio promet automobilima, Portland ima dobro organiziranu mrežu međugradske željeznice, autobusa i biciklističkih staza. Ima 92.000 jutara zelenih površina i više od 120 kilometara staza za pješačenje, trčanje i bicikliranje.

3. Curitiba, Brazil
Ovaj brazilski grad srednje veličine postao je model za druge metropole: oko tri četvrtine građana koristi sredstva javnog prijevoza, a grad se može pohvaliti sa 175 metara kvadratnih zelenih površina po glavi stanovnika. Travu u parkovima u Curtibi, pak, brsti stado od 30 ovaca.

4. Malmö, Švedska
Treći po veličini švedski grad Malmö poznat je po velikim parkovima i zelenim površinama, te je model za održivi razvoj urbanih područja.

Malmö FOTO: Frederik Tellerup

Kako bi Malmö postao ekostaden (ekograd), nekoliko je kvartova već transformirano koristeći inovativni dizajn, a želja im je postati društveno, ekološki i ekonomski odgovorniji.

5. Vancouver, Kanada
Vancouver je smješten između planina i mora, obiluje zelenilom te je sam po sebi idealna slika za sve ljubitelje prirode. 90 posto potrebne energije ovaj grad crpi iz obnovljivih izvora, a sve se više okreće energiji vjetra, sunca i valova kako bi značajno smanjio upotrebu fosilnih goriva.

Na području grada postoji 200 parkova i preko 18 milja obale. Vancouver ima i stogodišnji plan za održivost!

6. Kopenhagen, Danska
Postrojenje vjetrenjača u moru i više ljudi na biciklima nego što možete pobrojati čine Kopenhagen zelenim snom. Kako bi javni prijevoz postao efikasniji, grad je 2000. godine uveo novi sustav podzemne željeznice.

Kopenhagen je nedavno osvojio nagradu European Environmental Management Award za čišćenje plovnih puteva u gradu te za cjelovito ekološko planiranje.

7. London, Velika Britanija
Kada je gradonačelnik Ken Livingstone predstavio londonski akcijski plan za borbu protiv klimatskih promjena u veljači ove godine, bio je to zadnji korak u njegovoj misiji da London postane najzeleniji grad na svijetu.

London FOTO: Peter MacDiarmid

Prema tom planu, London će 25 posto energije koristiti iz lokalnih i efikasnijih izvora, smanjiti emisije CO2 za 60 posto u sljedećih 20 godina te će ponuditi poticaje građanima koji uspiju povećati energetsku efikasnost u svojim domovima. Grad je uveo i paprene poreze na osobni transport kako bi se ograničio promet u centru grada.

8. San Francisco, Kalifornija, SAD
Gotovo polovica Friskanaca koristi javni prijevoz, hoda ili vozi bicikl svaki dan, a preko 17 posto gradskih površina otpada na parkove i zelenilo.

San Francisco je vodeći grad u niskoenergetskoj gradnji, a 2001. godine građani su izglasali podršku inicijativi od 100 milijuna dolara za izgradnju solarnih panela i vjetrenjača kako bi se podigla energetska efikasnost javnih dobara.

U ovom su gradu zabranjene plastične vrećice, kao i plastične igračke, u koje su umiješane sumnjive kemikalije.

9. Bahia de Caraquez, Ekvador
Nakon što je 1990. godine pretrpio veliku štetu uslijed prirodnih katastrofa, vlast i nevladine organizacije u Bahia de Caraquezu odlučile su grad obnoviti u smjeru održivosti.

Bahia de Caraquez

Proglašen je ekološkim gradom 1999. godine te otada razvija programe zaštite bioraznolikosti, ponovnog ozelenjavanja ogoljenih površina i kontrole erozije tla.
Grad je također počeo kompostirati organski otpad s tržnica i kućanstava. Podržava agrikulturu i ribarstvo.

10. Sydney, Australija
Australija je bila prva zemlja koja je iz javne rasvjete izbacila staromodne neefikasne žarulje, a u Sydneyu su otišli korak dalje te su u ožujku na jedan sat zamračili cijeli grad kako bi podigli svijest o globalnom zatopljenju.

Dodamo li tome plan za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, inovativni sustav odlaganja ostataka hrane i novi Zeleni trg, Sydney je na putu da postane Smaragdni grad južne hemisfere.

11. Barcelona, Španjolska
Poznata kao prijateljski nastrojena prema pješacima (37 posto svih kretanja se obavi pješice), promoviranju solarne energije i inovativnim strategijama organizacije parkinga Barcelona stvara novu viziju budućnosti u Europi.

Barcelona

Njihov urbani plan uključuje borbu protiv siromaštva i ulaganje u zanemarena područja, čime pokazuju cjeloviti pogled na održivost.

12. Bogota, Kolumbija
U gradu poznatom po kriminalu, gradonačelnik Enrique Penalosa svoj je mandat iskoristio kako bi Bogotu učinio jednim od najpristupačnijih i najodrživijih gradova zapadne hemisfere.

Uveden je visokoefikasni sustav autobusnog prijevoza, obavljena rekonstrukcija pločnika po kojima se pješaci mogu slobodno kretati, izgrađeno više od 290 kilometara biciklističkih staza te revitalizirano oko 1.200 gradskih zelenih površina.

Upotrebu osobnih automobila ograničio je u vrijeme špice, smanjivši tako gustoću prometa za 40 posto, a povećao je i porez na benzin.

Grad je uveo godišnji 'dan bez automobila', a do 2015. planiraju u potpunosti eliminirati upotrebu osobnih automobila u vrijeme špice. Nezamislivo!

13. Bangkok, Tajland
Guverner Bangkoka Apirak Kosayodhin nedavno je objavio petogodišnju strategiju koja uključuje recikliranje ulja iz domaćinstava za proizvodnju biodizela, smanjenje emisije stakleničkih plinova iz vozila te gradnju energetski efikasnih kuća.

Iako je zagađenje zraka u Bangkoku i dalje vrlo veliko, ovaj grad napravio je impresivne pomake.

14. Kampala, Uganda
Kampala, glavni grad Ugande, bori se sa siromaštvom i zagađenjem – uobičajenim problemima velikih metropola zemalja u razvoju.

Kampala FOTO: Thomas Mukoya

Kako su građani i tako imali farme unutar grada, grad je donio niz zakona koji su podržali urbanu poljoprivredu, koja je izazvala revoluciju ne samo u lokalnoj proizvodnji hrane, već i na nacionalnoj razini.

Kampala planira maknuti gužve sa svojih ulica te uvesti efikasnu autobusnu mrežu te je na putu da postane čišći, sigurniji i održiviji grad.

15. Austin, Teksas, SAD
Austin je centar solarne proizvodnje u SAD-u te je na putu da 20 posto potreba za električnom energijom namiri koristeći obnovljive izvore, do 2020. godine.

15 posto površina grada pripada parkovima i drugim otvorenim površinama, a može se pohvaliti s pedesetak kilometara biciklističkih staza.

Više:
www.grist.org