Imenovanje dobitnika ovogodišnjih Nobelovih nagrada počelo je s medicinom: nagrađeni su britanski biolog John B. Gurdon (79) i japanski liječnik i znanstvenik Shinyji Yamanaki (50). Nagrađeni su zbog otkrića da se odrasle stanice mogu preprogramirati da iz njih nastane bilo koje tkivo, odnosno da postanu 'pluripotentne matične stanice'.
Gurdon je još 1962. godine otkrio da se DNK iz stanica odrasle žabe može koristiti za stvaranje novih punoglavaca. Yamanaka je pak pokazao kako se odrasle stanice miša mogu preprogramirati i 'vratiti' u matične stanice.
Inače, britanski Daily Mail je objavio kako je Gurdonov prvi rad iz biologije dobio ocjenu 'katastrofalno'.
"Vjerujem da on ima želju postati znanstvenik. No, po ovome što pokazuje to je smiješno: ako ne može naučiti jednostavne činjenice iz biologije nema šanse da postane specijalist, i to bi bilo čisto gubljenje vremena i za njega i za one koji ga uče", napisao je neimenovani profesor o svom tadašnjem učeniku.
Fizičari nagrađeni za radove u polju kvantne fizike
Nobelovu nagradu za fiziku dijele Francuz Serge Haroche i Amerikanac David Wineland, koji su nagrađeni za svoje radove na polju kvantne fizike. U objašnjenju švedske Kraljevske akademije znanosti piše da su svojim radovima Haroche i Wineland "osmislili metode da manipuliraju i mjere čestice bez da unište njihove kvantne osobine" i da bi "njihovi radovi mogli omogućiti razvoj superbrzog računala temeljenog na kvantnoj fizici", što bi "moglo promijeniti naš svakodnevni život".
Inače, Haroche i Wineland su osmislili dva različita pristupa za mjerenje čestica. Wineland zarobljava ione i kontrolira ih i mjeri pomoću fotona. Haroche pak kontrolira i mjeri zarobljene fotone korištenjem atoma.
Radovi kemičara mogli bi stvoriti učinkovitije lijekove
Dva američka znanstvenika Robert Lefkowitz i Brian Kobilka nagrađeni su za otkriće funkcioniranja receptora vezanih na G-protein (GPCR). Laički rečeno, njihov rad pokazuje kako stanice u tijelu odgovaraju na stimulanse (npr. hormone), što pomaže u razvoju učinkovitijih lijekova jer polovica naših lijekova djeluje preko tih receptora. U ovoj grupi receptora su receptori za mnoge hormone i neurotransmitere – adrenalin, dopamin, serotonin, svjetlost, ukus i miris.
Lefkowitz je još 1968. godine počeo preko radioaktivnosti istraživati stanične receptore. Zakačio je izotop joda različitim hormonima, i zahvaljujući radijaciji, otkrio nekoliko receptora - među njima i receptor za adrenalin (β-adrenoceptor). Kobilka je nastavio istraživanje β-adrenoceptora te je otkrio gen koji mu korenspondira, a nedavno je napravio još jednu nevjerojatnu stvar: uslikao je trenutak u kojem β-adrenoceptor reagira na hormon i šalje signal stanici.
Nobel piscu koji 'ne govori'
Nobelovu nagradu za književnost u četvrtak je dobio kineski pisac Mo Yan, koji u svojim djelima "halucinatornim realizmom spaja narodne priče, povijest i sadašnjost".
Zanimljivo je i da Mo Yan nije njegovo pravo ime: zove se Guan Moye, ali je uzeo pseudonim koji znači 'ne govori'. od 'trivijalnih' informacija je zanimljivo da Mo Yan piše kistom na papiru, a navodno je posljednji roman završio u samo 43 dana (Wikipedia).
Nažalost, djela ovog pisca nisu prevođena na hrvatski jezik.
Najveća kontroverza je i opet vezana za nagradu za mir
"Europska unija trenutno prolazi teške ekonomske probleme i značajne socijalne nerede. Norveški Odbor za dodjelu Nobelovih nagrada želi se fokusirati na ono što smatra najvažnijim rezultatom EU: uspješnu borbu za mir i pomirenje te demokraciju i ljudska prava", riječi su kojima je Thorbjoern Jagland, predsjednik dotičnog Odbora objasnio najkontroverzniju nagradu ove godine.
Unija je, naime, dobila Nobelovu nagradu za mir, što je odmah izazvalo val reakcija u zemljama periferije EU, ali i kandidatkinja za pristupanje. Naime, Odbor je obrazložio i da je EU, uz očuvanje mira na tlu Europe, pomagala u stabilizaciji post-komunističkih zemalja. Kada Hotić koja je u Srebrenici izgubila muža i dva brata nazvala je ovu nagradu "sramotnom".
"EU je imala obvezu zaštititi manjine u Europi, ali nije mogla ili nije htjela zaštiti muslimane u Bosni, a čak i danas čini tako malo da bi zaustavila sukobe diljem svijeta", kazala je Hotić, prenosi Reuters.
Grkinja Chrisoula Panagiotidi (36), koja je prije tri dana izgubila posao u Ateni, smijala se iz sve snage čuvši za nagradu i pitala radi li se o šali.
"Ta nagrada se nama ruga, kao i svemu što se ovdje događa. Njome će se jedino izazvati bijes ovih ljudi", komentirala je.
