Danas.hr

Životinjske i biljne vrste s drugih kontinenata brste nas naveliko. Kako do nas dolaze, koliko je za to kriv utjecaj čovjeka koji je oslabio prirodno stanište ili naša sklonost da prevelike ljubimce pustimo u okoliš?

Dok se u SAD-u bore s najezdom njima stranog azijskog šarana, zečeva, žaba iz Središnje Amerike, dekorativne azijske kudzu biljke, vjeverica, pčela ubojica, europskih čvoraka, školjki iz Kaspijskog jezera, predatorske vrste riba iz Azije i burmanskih pitona, nas uzrujava širenje američke ambrozije i tropske alge kaulerpe. Europska komisija nabrojila je čak 11.000 stranih životinjskih i biljnih vrsta koje već čine ili će činiti štetu prirodnom staništu, njenim vrstama i ekonomiji.

Što je neki ekološki sustav nezdraviji, pod većim djelovanjem čovjeka, to je broj invazivnih vrsta veći. Naime, djelovanje čovjeka oslabljuje mikroraznolikost staništa i tako, između ostalog, krči put stranim predatorima.

Ovi 'stranci', nažalost, nisu od onih koji doprinose biološkoj raznolikosti, nego se ulaskom na naš teren ponašaju agresivno. Naime, širenje invazivnih vrsta jedan je od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu. Primjerice, u Europu unesene invazivne vrste sjevernoameričkih i azijskih slatkovodnih rakova ugrožavaju i istiskuju autohtone vrste. Dok naši zečevi i mačke uništavaju nespremne vrste u Australiji i Novom Zelandu. Invazivne vrste agresivnije su u borbi za prostor i hranu, ponekad su nositelji bolesti koje su uzrokom masovnog ugibanja autohtonih populacija.

Iz Državnog zavoda za zaštitu prirode Aljoša Duplić kaže da je "teško odabrati 10 najinvazivnijih" no najpoznatije invazivne vrste životinja po njegovoj bi procjeni bile:

1. Tigrasti komarac (Aedes ablopictus)
2. Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), školjka
3. Bodljobradi rak (Orconectes limosus)
4. Babuška (Carassius gibelio), riba
5. Sunčanica (Lepomis gibbosus), riba
6. Gambuzija (Gambusia holbrooki), riba
7. Mungos (Herpestes javanicus)
8. Nutrija (Myocastor coypus)
9. Domaća divlja svinja na jadranskim otocima
10. Crni somić (Ameiurus melas), riba



Među njima kao dobar primjer ekonomske štetočine izdvaja školjku, raznoliku trokutnjaču – prenesenu iz područja Kaspijskog jezera. Ona se posebno širi na području Drave, gdje stvara velike monokulture koje je gotovo nemoguće ukloniti. Akcije ronioca moraju ih periodično skidati s kanala oko turbina gdje nanose velike štete.

Mungos je primjer zvijeri koji je unesen kako bi istrijebio zmije, no nakon njihovog uklanjanja, bez prirodnih neprijatelja, ovaj je predator počeo tamaniti manje sisavce, ptice i njihova jaja remeteći biološku ravnotežu otoka kao što je Mljet.

Nutriju su u Europu uvezli radi uzgoja krzna, no ona se proširila i u prirodu i danas, osim što uzrokuje promjene u ekološkom sustavu, potkopava riječne nasipe i tako doprinosi većem riziku od poplava.

Što je neki ekološki sustav nezdraviji, pod većim djelovanjem čovjeka, to je broj invazivnih vrsta veći. Naime, djelovanje čovjeka oslabljuje mikroraznolikost staništa i tako, između ostalog, krči put stranim predatorima. Hrvatska ima relativno dobar ekosustav, no onaj vodeni, posebno crnomorskog sliva, je ugrožen. Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita uništava autohtone zajednice jer se uništavaju mikrostaništa. Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo nezdravo područje.

Kako se s problemom invazivnih vrsta bore u SAD-u:



Nama strane invazivne biljke

Od 100 unesenih stranih vrsta, njih 10-ak će opstati u novom staništu. Među njima će tek tri posto biti invazivne, što znači uzrokovati štete. Čovjek je danas krivac za prenošenje 90 posto invazivnih vrsta.

Dr. Igor Boršić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode kaže: "Na preliminarnom popisu stranih invazivnih vaskularnih biljaka u Hrvatskoj nalazi se 64 vrste i podvrste, od kojih je teško izdvojiti one najinvazivnije."

Međutim, prema nekoj subjektivnijoj procjeni i prema ekološkom i ekonomskom utjecaju, te utjecaju na zdravlje ljudi prvih deset najinvazivnijih bile bi (abecednim redom):

1. Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) – porijeklom iz Azije
2. Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
3. Čivitnjača (Amorpha fruticosa L.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
4. Cigansko perje (Asclepias syriaca L.) – porijeklom iz Amerike
5. Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray) – porijeklom iz Amerike
6. Kanadska vodena kuga (Elodea canadensis Michx.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
7. Japanski pridvornik (Reynoutria japonica Houtt.) – porijeklom iz Azije
8. Mirisavi bagrem (Robinia pseudoacacia L.) – porijeklom iz Amerike
9. Srebrnolisna pomoćnica (Solanum eleagnifolium Cav.) – porijeklom iz Amerike
10. Velika zlatnica (Solidago gigantea Aiton) – porijeklom iz Sjeverne Amerike



"I još bih istaknuo dvije izrazito agresivne tropske zelene alge u Jadranskom moru, kaulerpe, Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa", dodao je.

Caulerpa taxifolia širi se Mediteranom: