Danas.hr

ZAGREB - Hrvatski sabor je počeo raspravu o konačnom prijedlogu zakona o obrazovanju odraslih, kojim Vlada želi, temeljem sustava cjeloživotnog školovanja, popraviti lošu obrazovnu strukturu u Hrvatskoj.

Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Želimir Janjić uvodno je obrazložio da se odraslima smatraju osobe starije od 15 godina, prestankom obveznog školovanja.

SABOR ZA OBRAZOVANJE

Svi saborski klubovi podržali sudonošenje zakona o obrazovanju odraslih, ističući u raspravi da samo obrazovani, izučeni i stručno usavršeni radnik može konkurirati na tržištu rada. Klubovi su suglasni da je potrebno stalno stjecati nova znanja i vještine, posebno s obzirom na nove tehnologije i radna mjesta, ali je dio njih upozorio kako je teško očekivati da će poslodavci dostatno ulagati u usavršavanje svojih zaposlenika ako ih država u tome ne potiče.

Iznio je podatke po kojima 2,8 posto građana nije nikada upisalo osnovnu školu, da ih 15,7 posto nije završilo osnovnu školu, da je 21,7 posto završilo samo osnovnu školu, srednju školu njih 47 posto, dok je tek 7,9 posto stanovnika steklo visoku stručnu spremu, a oko pet posto višu.

"Tako niskom obrazovnom strukturom ne možemo razvijati konkurentno gospodarstvo", rekao je Janjić, istaknuvši da država mora građanima uputiti jasne signale da se trajno uključe u procese učenja i tako steknu potrebna znanja i vještine za zapošljavanje, a poslodavcima signale da bez stručnih radnika neće biti konkurentni ni na domaćem ni na stranom tržištu.

"Ulaganje u obrazovanje najisplativija je investicija", naglasio je Janjić.

Zakon predviđa osnivanje vijeća za obrazovanje odraslih, u kojemu bi sjedili predstavnici sindikata, poslodavaca, obrazovnih ustanova te resornog ministarstva, a koji bi Vladi predlagali koje obrazovne projekte, kako i s koliko novca financirati.

Zaposlenici bi imali pravo na sedam dana godišnje tzv. obrazovnog dopusta, koji bi im bio plaćen, a zakon predviđa i kazne za poslodavce koji se ogluše na to pravo zaposlenika.