Danas.hr

ZAGREB - Treba li učenje hrvatskog jezika uvesti i na fakultete, pitanje je o kojem se ovih dana raspravlja u stručnim krugovima, piše Jutarnji list.

Naime, iako dosad nitko nije istražio u kojoj se mjeri visokoobrazovani znaju pravilno služiti hrvatskim jezikom, opći je dojam da su završeni studenti mnogih fakulteta - od liječnika, inženjera, pa do novinara - mahom nepismeni. Hrvatski jezik po zakonu je obvezan samo u osnovnoj i srednjoj školi, a kao predmet se predaje na malobrojnim fakultetima.

Inicijativa za obvezno učenje hrvatskog jezika na fakultetima krenula je sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. O tome se raspravljalo i na sjednici Razreda za filološke znanosti HAZU. Iako akademici još nisu osmislili na koji će način istupiti u javnosti i što će na koncu predložiti, akademik Dalibor Brozović rekao je da su članovi tog razreda zauzeli jedinstven stav da su građani jezično nedovoljno i loše obrazovani, pa bi osnove jezika i pravopisa trebalo uvesti i na fakultete.
"To što su visokoobrazovani tako slabo pismeni, prema mom mišljenju, pomalo je stvar epohe. I u zemljama koje su bile uzorne što se tiče jezične kulture, poput Francuske i Češke, sve se češće bune da su im mladi slabo pismeni", upozorava akademik Brozović.

JAPANKA PISMENIJA OD HRVATA

Prije tri godine od 200 kandidata, većinom Hrvata, koji su u jesenskom roku izašli na prijemni ispit za upis na Filozofski fakultet, test jezične kulture najbolje je riješila jedna Japanka! Kako se na testu jezične kulture provjerava temeljna pismenost, to se danas uzima kao jedan od primjera koliko su Hrvati, budući intelektualci, nepismeni.

Da je način na koji mnogi intelektualci govore i pišu jednostavno katastrofalan slaže se i mr. Marko Alerić s Katedre za metodiku nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

"Stanje pismenosti više je nego zabrinjavajuće i kod djece i kod odraslih", ocijenio je Alerić. Na njegovu inicijativu, kultura govorenja i pisanja prije nekoliko godina uvedena je na studij fizike. Odnedavno studentima Bogoslovnog fakulteta Alerić drži jezične stilske vježbe. Predmet je izboran, no interes je velik.

Prof. dr. Jasmina Havranek, bivša dekanica Agronomskog fakulteta, kaže kako su na tom fakultetu zbog pogrešaka kojima su vrvjele diplomske, ali i doktorske radnje prije nekoliko godina uveli obveznu lekturu.

Prof. dr. Vedran Mornar, dekan FER-a, procjenjuje da na tom fakultetu trećina studenata nije na razini više pismenosti i ne zna pravilno koristiti hrvatski jezik. I on i profesorica Havranek podržavaju inicijativu, no smatraju da je ključ problema u osnovnoj i srednjoj školi.

"To što su nam intelektualci raznih struka nepismeni samo je dokaz da nam temeljna naobrazba ne funkcionira kako treba", rekao je prof. Marko Samardžija s Katedre za hrvatski standardni jezik.

Prof. dr. Petar Šimunović, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, kaže kako su akademici zabrinuti i zato što se na mnogim fakultetima umjesto na hrvatskome nastava u cijelosti održava na engleskom jeziku.

Smatra da studenti s fakulteta izlaze nedovoljno pismeni, da je njihov govor nemušt, zbog čega se mnogi intelektualci i boje javno govoriti.

Prema istraživanju portala Mojposao, nepismenost je jedan od razloga zašto neki građani teže dolaze do posla. Nenad Bakić, direktor grupe Selectio u čijem se sastavu nalazi portal Mojposao, kaže kako barem 20 posto nepismenih molbi za posao šalju fakultetski obrazovane osobe, piše Jutarnji list.

Prethodni članci:
Znaš li ti, dijete, uopće pisati? (19.10.2006.)

(Ne) učimo hrvatski (19.09.2006.)