Divljanje cijenaVeću cijenu goriva plaćamo i zbog INA-ine greške?
INA je u drugoj polovici 2008. kupila zalihe nafte po cijeni od 140 dolara po barelu. Već sljedeći tjedan cijena je pala na 90 dolara i tu se zadržala. Moguće je, kaže za Danas.hr Davor Štern, da i danas dijelom plaćamo tu odluku, ali smirivanju cijena ne pridonosi ni zveckanje oružjem.
Divljanje cijena naftnih derivata novi je udar na ionako loš životni standard građana. Još krajem 2009. godine, cijena litre eurodizela iznosila je oko 7,7 kuna po litri, a već početkom iduće godine skočila je na preko osam kuna. Danas je ta cifra sve bliža iznosu od 12 kuna po litri, a Vlada najavljuje kako će priskočiti u pomoć tek kada famoznu cifru i dosegne.
Razloga za divljanje cijena je nekoliko, a tiču se geopolitičke situacije, tečaja dolara, ali i poslovnih odluka naftne kompanije INA-e. U razgovoru za Danas.hr predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke Davor Štern podsjetio je kako je u drugoj polovici 2008. godine kratkoročno skočila cijena nafte na 140 dolara po barelu.
"INA se tada pobojala i pokupovala veliku količinu nafte te uzrokovala manjak državi od oko dva milijuna kuna. No, nafta je za tjedan dana pala na 90 dolara i na toj se razini zadržala dosta dugo. Zapravo, sve donedavno, kada je cijena zbog geopolitičkih uvjeta ponovno počela rasti", kaže nam Štern. Iz toga proizlazi mogućnost da Hrvati danas plaćaju veću cijenu goriva zbog INA-ine krive procjene s kraja 2008., dodaje Štern.
Razlozi divljanja cijena također su i geopolitički. Zveckanje oružjem koje se odvija u krugu zemalja koje proizvode naftu izaziva psihozu i podgrijava špekulante da kupuju veće količine nafte. To je kao neka kockarnica, objašnjava Štern, gdje se predviđaju kretanja cijena nafte, ili se cijene pak namjerno pumpaju.
"U tome važnu ulogu ima širenje psihoze glasinama i računa se na psihologiju ljudi. I trenutno imate glasine da će nafta skočiti iznad 200 dolara po barelu. Radi se o strahovima da će Iran zaratiti sa Zapadom, a ti strahovi će ponovno uzdrmati svjetsku ekonomiju koja se taman počela oporavljati", kaže nam Štern.
A predviđanja o daljnjim kretanjima cijena naftnih derivata ovise o situaciji na Bliskom istoku. Ako se ona riješi, i Europa se stabilizira, ako se iranski brodovi vrate iz Mediterana u Iran, doći će do smanjenja napetosti i neminovnog pada cijena.
"U protivnom, ako dođe do rata, teško je predvidjeti gdje će se zaustaviti rast cijena", zaključuje Štern.
Više o temi: Cijene goriva
Razloga za divljanje cijena je nekoliko, a tiču se geopolitičke situacije, tečaja dolara, ali i poslovnih odluka naftne kompanije INA-e. U razgovoru za Danas.hr predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke Davor Štern podsjetio je kako je u drugoj polovici 2008. godine kratkoročno skočila cijena nafte na 140 dolara po barelu.
"INA se tada pobojala i pokupovala veliku količinu nafte te uzrokovala manjak državi od oko dva milijuna kuna. No, nafta je za tjedan dana pala na 90 dolara i na toj se razini zadržala dosta dugo. Zapravo, sve donedavno, kada je cijena zbog geopolitičkih uvjeta ponovno počela rasti", kaže nam Štern. Iz toga proizlazi mogućnost da Hrvati danas plaćaju veću cijenu goriva zbog INA-ine krive procjene s kraja 2008., dodaje Štern.
Kao kockarnica
Razlozi divljanja cijena također su i geopolitički. Zveckanje oružjem koje se odvija u krugu zemalja koje proizvode naftu izaziva psihozu i podgrijava špekulante da kupuju veće količine nafte. To je kao neka kockarnica, objašnjava Štern, gdje se predviđaju kretanja cijena nafte, ili se cijene pak namjerno pumpaju.
"U tome važnu ulogu ima širenje psihoze glasinama i računa se na psihologiju ljudi. I trenutno imate glasine da će nafta skočiti iznad 200 dolara po barelu. Radi se o strahovima da će Iran zaratiti sa Zapadom, a ti strahovi će ponovno uzdrmati svjetsku ekonomiju koja se taman počela oporavljati", kaže nam Štern.
A predviđanja o daljnjim kretanjima cijena naftnih derivata ovise o situaciji na Bliskom istoku. Ako se ona riješi, i Europa se stabilizira, ako se iranski brodovi vrate iz Mediterana u Iran, doći će do smanjenja napetosti i neminovnog pada cijena.
"U protivnom, ako dođe do rata, teško je predvidjeti gdje će se zaustaviti rast cijena", zaključuje Štern.
Više o temi: Cijene goriva
Kako nam je gorivo postajalo sve skuplje
13. svibnja 2008.
Eurosuper 95 - 8,99 kn/l
Eurodizel - 9,27 kn/l
17. veljače 2009.
Eurosuper 95 - 6,89 kn/l
Eurodizel - 6,60 kn/l
8. lipnja 2009.
Eurosuper 95 - 7.69 kn/l
Eurodizel - 6,82 kn/l
4. siječnja 2010.
Eurosuper 95 - 7,88 kn/l
Eurodizel - 7,26 kn/l
13. prosinca 2010.
Eurosuper 95 - 8,98 kn/l
Eurodizel BS - 8,32 kn/l
22. veljače 2011.
Eurosuper 95 - 9,45 kn/l
Eurodizel - 9,02 kn/l
Jelena Šimac
21.02.2012.
21.02.2012.
Komentari









Već za nekoliko tjedana ostaju bez keša
Zbog straha od poreza rasprodaju imovinu
Koliko je siguran novac štediša?
Korisnici 'ne doživljavaju' Facebook oglase
Oglašivači 'skužili' moć interneta














Porezna ima rasprodaju: Porsche za 60.000 kuna
Masovno dižu eure iz banaka
Zamislite da nam otpišu milijarde ilegalnog duga



















