Od svih tih dokumenata tri su ključna. Prvi je popis konačnih mjera za smanjenje deficita, uključujući i rebalans proračuna. Drugi dokument je tzv. konvergencijski program kojim se analizira srednjoročni utjecaj gospodarskih kretanja na fiskalnu disciplinu.
Partnerski sporazum vrijedan milijarde
Treći dokument koji Hrvatska mora također završiti još tijekom ovog mjeseca, i to najkasnije do 22. travnja, te u konačnoj verziji predati Bruxellesu jest tekst Partnerskog sporazuma, dokumenta potrebnog za korištenje strukturnih fondova iz financijske perspektive od 2014. do 2020., a to je više od osam milijardi eura, piše Jutarnji list.
Hrvatska je ostala među zadnjim državama koje još nisu predale taj dokument (još je 16 država u istoj situaciji), a kako Jutarnji list saznaje od izvora u EU, razlog je taj što su morali ubacivati u zadnju verziju korekcije nakon primjedbi koje su dobili na prije predane nacrte.
Do 2. lipnja saznat ćemo sve
Komisija navodi da je “kvaliteta važnija od brzine”, ali također ponavlja da, bez potpisivanja ovog partnerskog sporazuma, ne može početi financiranje programa. To vrijedi i za novac iz tzv. fonda za zapošljavanje mladih čije je kratkotrajno ukidanje izazvalo veliku političku pomutnju u Hrvatskoj.
Europska komisija trebala bi 2. lipnja zauzeti konačan stav o mjerama koje je Hrvatska poduzela za smanjenje prekomjernog deficit.
