'Tvrtke od 10 kuna' mogle bi koštati i više od 750 kuna

Javni bilježnici se ne daju'Tvrtke od 10 kuna' mogle bi koštati i više od 750 kuna

Prođu li na jesenskom zasjedanju Sabora izmjene Zakona o trgovačkim društvima, građani će moći otvoriti poduzeća za samo 10 kuna, pa bi se do kraja ove godine moglo otvoriti na tisuće novih takozvanih jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću.

Vlada je sredinom srpnja, kada su zastupnici već krenuli na odmor, u proceduru poslala novi prijedlog, prema kojem će registracija jednostavnog d.o.o. biti lakša. Za razliku od dosadašnje prakse, kada je za registraciju trebalo 5.000 kuna troškova i 20.000 kuna temeljnog kapitala (pola u gotovini), po ideji vladajućih ukupni administrativni troškovi ne bi smjeli biti veći od 750 kuna, a za temeljni kapital bit će dovoljno - deset kuna.

U Javnobilježničkoj komori još ništa ne znaju

No, premda je Vlada tvrdila da će se ukinuti naknada za javnobilježničke usluge a sudske pristojbe smanjiti s 400-tinjak na 60 kuna, za sada je to još vrlo neizvjesno. Naime, u Javnobilježničkoj komori nisu mogli potvrditi da će to uistinu biti tako, piše Glas Slavonije. Čini se da će budući vlasnik ipak morati platiti neku naknadu pri potpisivanju izjave, a kolikog iznosa, to će vidjeti kod javnog bilježnika. Također, tu je i trošak objave oglasa u Narodnim novinama, koji nije jeftin. Tako bi 'tvrtke od 10 kuna' već u samom početku mogle koštati više od najavljenog.

Hoće li birokratiziranom sustavu trebati tjedni ili dani?

Problem je i što ukidanje dijela obveza za osnivanje poduzeća ne znači da će osnivanje biti jednostavnije i brže. Naime, s obzirom na 'birokratiziranost' sustava, osnivanje tvrtki moglo bi trajati tjednima, čak i mjesecima. Hrvatska pripada i među vodeće zemlje svijeta kada su u pitanju opterećenja i parafiskalni nameti gospodarstvu (visok PDV, brojni porezi, prirezi i doprinosi, članstva u komorama, naknade i slično), pa bi budući osnivači sigurno trebali dobro razmisliti prije nego što se odluče ući u poduzetničku avanturu.

Podsjetimo, jednostavna društva imat će obvezu zadržavanja četvrtine godišnje dobiti i njezinog unošenja u rezervu društva, a kada u toj rezervi prikupe 20.000 kuna, moraju prijeći u klasično trgovačko društvo. Iz Ministarstva pravosuđa poručuju da će jednostavna društva moći obavljati širok spektar poslova, izuzimajući poslove za koje su potrebne posebne dozvole. Još jedna važna izmjena je da će društva s ograničenom odgovornošću biti kazneno odgovorna ako njihova uprava ne pokrene stečaj u određenom roku, što znači da će se kazneno progoniti odgovorni direktori.