Hoće li Vlada prihvatiti tri milijarde dolara od MMF-a?

'Prije ili poslije...'Hoće li Vlada prihvatiti tri milijarde dolara od MMF-a?

U želji da ohrabre vlade da im se obrate za pomoć prije nego što bude prekasno, MMF je dodatno pojednostavnio uvjete za kreditiranje zemalja u razvoju. Hrvatskoj su tako 'otvorene' tri milijarde dolara zajma opreza, a nakon godinu dana taj se iznos može udvostručiti.

Šef MMF-a Strauss-Kahn rekao je da novom politikom MMF želi zaštititi zemlje u razvoju od turbulentnih promjena na tržištu, a spreman je i nagraditi države koje idu u 'dobrom smjeru'. Zbog stigme koju prati odnos s MMF-om razrađuje se i mogućnost odobravanja kredita bez prethodnih zahtjeva vlada, što se posebno odnosi na azijske države, koje desetak godina zaziru od MMF-a.

Večernjak piše da je MMF potencijalne korisnike zajmova podijelio u dvije skupine: A i B. Državama koje se nađu u prvoj grupi odobravat će se zajmovi na dvije godine bez dodatnih pregovora i promjena u politici zemlje (primjerice Poljska i Meksiko), a ostali će morati ispuniti uobičajene kriterije iz MMF-ovih aranžmana opreza. Popis zemalja s MMF-ove A i B liste nije javan, ali objavljeno je da zajam koji članica može povući dostiže njezinu peterostruku kvotu u MMF-u.

Kredit iz skupine A pokrio bi ovogodišnji deficit

Kako hrvatska kvota iznosi oko 600 milijuna dolara, maksimalan je iznos zajma u prvoj godini tri milijarde, a u drugoj godini kredit se može udvostručiti na šest milijardi dolara. Kako je malo vjerojatno da se Hrvatska nalazi na A listi, za korištenje tog kredita kojim bi se pokrio sav ovogodišnji deficit, trebalo bi ispuniti neke preduvjete. Jedan je od njih i smanjenje deficita te javnog duga države, što povlači za sobom kresanje plaća i mirovina.

No, Hrvatska vlada i dalje odbija bilo kakvu mogućnost razgovora o MMF-u, dok je u stručnim krugovima sve više zagovornika tog poteza, pogotovo nakon rebalansa. Vjeruje se da će i guverner HNB-a Željko Rohatinski vrlo brzo preporučiti dolazak MMF-a.

Premijerkina savjetnica Sandra Švaljek isto tako kaže da na MMF ne treba gledati kao na krajnje nepovoljno rješenje "ako ne postoji politička volja, odlučnost ili nas bilo što treće sprečava da sami poduzmemo odgovarajuće korake", piše Večernji list.

Ne treba stigmatizirati MMF

Docent na riječkom Ekonomskom fakultetu Saša Drezgić uvjeren je pak da MMF širi lepezu kredita kako bi povećao svoju ulogu u zemljama koje ne žele aranžman s njim zbog restrikcija koje to donosi.

"Jedna je od takvih zemalja i Hrvatska. Suradnja s MMF-om ima i prednosti i nedostatke. Kada bi ekonomska politika države bila zaista neovisna i kompetentna, osobito fiskalna i monetarna, ovakvi aranžmani ne bi bili potrebni, dapače, bili bi štetni. Blago rečeno, MMF nema sjajnu povijest u primjeni svog ekonomskog modela. No, aranžman s njim u okolnostima bez koncepcije bio bi pogodan zbog manjeg troška financiranja. Ovakav ekonomski sustav u Hrvatskoj je neodrživ pa je bolje tražiti pomoć prije nego poslije", kaže Drezgić.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić također drži da će "prije ili poslije" hrvatska Vlada morati pozvati MMF, pa je stoga loše što se ti aranžmani stigmatiziraju.