Privučeni ponudama o kojima u Hrvatskoj mogu samo sanjati, sve više visokoobrazovanih Hrvata prihvaća unosne poslove koji im se nude u zemljama Europske unije, ali i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u Kataru. Samo na portalu MojPosao lani je objavljeno 348 natječaja koji su se odnosili na radna mjesta u inozemstvu, što je u usporedbi s prethodnom godinom čak 31 posto više.
Više od pola oglasa odnosilo se na zemlje EU-a, najviše Njemačku i Austriju, dok se izvan EU-a najviše natječaja ticalo rada u dalekim zemljama - u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, odnosno u tamošnjim glavnim gradovima Dubaiju i Dohi. Riječ je o zemljama koje su svoje veliko bogatstvo stekle na nafti i potom ga nadograđivale razvojem turizma, ali i IT-sektora.
Najtraženiji programeri i inženjeri
Kako je Vjesniku potvrdila Petra Rulek, asistentica u marketingu i odnosima s javnošću portala MojPosao, strani su poslodavci lani najviše tražili školovane programere, inženjere i elektroinstalatere. Najviše se radnika tražilo za sektor strojarstva i brodogradnje, zatim za djelatnost IT i telekomunikacija, te za sektor elektrotehnike. Osim diplome i iskustva, od kandidata su poslodavci tražili i poznavanje stranih jezika - uvjet je to bio u čak 85 posto objavljenih oglasa. Zanimljivo je da su inozemni poslodavci, unatoč svjetskoj krizi i recesiji koja još vlada u pojedinim zemljama, čak 75 posto ukupnog broja traženih radnika zapošljavali za stalno, na neodređeno vrijeme. U čak su se 43 posto oglasa tražili zaposlenici s visokom stručnom spremom. Dakle, najškolovaniji su bili ujedno i najtraženija radnja snaga, a slijedili su ih sa 16 posto djelatnici s višom stručnom spremom te oni sa srednjom koji su činili 18 postotni udjel u ukupnom broju objavljenih oglasa. Hrvatska nesumnjivo ulaže značajna sredstva u obrazovni sektor, međutim iz godine u godinu sve je više školovanog kadra "zarobljeno" na Zavodima za zapošljavanje, jer ga gospodarski ali i drugi sektori trebaju "na kapaljku".
Upozoravajući podaci
Za Hrvatsku bi trebao biti upozoravajući podatak da razvijene zemlje svijeta sve više traže "gotovog" stručnjaka, onog koji ne samo da u džepu ima diplomu traženog fakulteta nego i višegodišnje radno iskustvo. Ostajemo ne samo bez školovanih kadrova nego i stručnjaka u najboljem stvaralačkom razdoblju, kada domaćem poslodavcu mogu najviše dati.
Inozemni poslodavci tako bez mnogo truda dolaze do obrazovanih stručnjaka s radnim iskustvom pa ne čudi da uz posao nude druge povoljne uvjete, od smještaja do raznih povlastica.
