Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je bruto inozemni dug u ožujku porastao već peti mjesec zaredom na godišnjoj razini, nakon što je 17 mjeseci uzastopno, od lipnja 2012. do listopada 2013. godine, bilježio pad vrijednosti na godišnjoj razini, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke HNB-a.
U ožujku je bruto inozemni dug dosegnuo 46,4 milijarde eura, što je za 3,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Kako je u tom razdoblju gospodarstvo palo, udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo je rekordnih 108,1 posto.
Pad gospodarske aktivnosti
'U relativnim pokazateljima zaduženosti, omjer bruto inozemnog duga i BDP-a porastao je na najvišu razinu ikad, što je, osim rasta obveza prema inozemnim vjerovnicima, posljedica i pada gospodarske aktivnosti, odnosno nominalnog smanjenja BDP-a', navode analitičari RBA.
Rastu obveza prema inozemnim vjerovnicima u vrijednosti od 800 milijuna eura, ili 1,7 posto, tijekom prvog tromjesečja najviše su pridonijela privatna nefinancijska poduzeća, čiji je dug, uz tromjesečni prirast od 643 milijuna eura, na kraju ožujka iznosio 11,5 milijardi eura.
Visoke potrebe države za (re)financiranjem obveza
Bruto inozemni dug opće države smanjen je u prvom tromjesečju za 250 milijuna eura, na 10,2 milijarde eura. No, u drugom će kvartalu porasti, ističu analitičari RBA, zbog izdavanja međunarodne obveznice na europskom tržištu u vrijednosti od 1,2 milijarde eura.
'Godišnji rast duga opće države od 16,8 posto zorno ilustrira razmjerno visoke potrebe države za (re)financiranjem njezinih obveza', ističu analitičari RBA.
Unatoč rastu duga kreditnih institucija u prvom tromjesečju na gotovo 9 milijardi eura, što je porast od 244 milijuna eura ili 2,8 posto na kvartalnoj razini, na godišnjoj su razini njihove obveze smanjene za 194 milijuna eura ili 2,1 posto.
Skromna potražnja za kreditima
'Očekujemo da će se razduživanje kreditnih institucija nastaviti i u ovoj godini. Glavni razlog za to vidimo u nedostatku projekata u korporativnom sektoru i u skromnoj potražnji za kreditima. Srednjoročno, uz očekivanu stagnaciju ukupnog iznosa javne i privatne potrošnje te blagi rast investicija, nalazimo temelje za daljnje smanjivanje vanjskog duga, koji bi se u sljedeće tri godine trebao svesti na razinu od oko 100 posto BDP-a', navode analitičari RBA.
U strukturi bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima tijekom petogodišnje recesije primjetan je rast udjela opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu.
'Naime, udio bruto inozemnih obveza opće države prema inozemnim vjerovnicima porastao je s otprilike 10 do 11 posto u prvoj polovici 2009. na više od 22,1 posto krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja', ističu analitičari RBA.
Kreditne institucije smanjile su, pak, svoj udio ispod 20 posto, dok ostali domaći sektori – privatna nefinancijska društva, financijske institucije (osim kreditnih i HNB-a) te stanovništvo – čine i dalje najveći dio inozemnog duga, 41,9 posto, unatoč nastavku procesa razduživanja i smanjenju udjela.
