Danas.hr

U zemlji je više od 80 posto stanova u privatnom vlasništvu, a kada se tome pridodaju i vikendice, jasno je da nema obitelji koja neće biti obuhvaćena najvažnijom poreznom reformom Vlade - porezom na imovinu.

Do sad se plaćao komunalni porez. On je lokalnim sredinama osiguravao otprilike tri do četiri milijarde kuna. Njima će tako i dalje ostati. Kriterij za plaćanje komunalnog poreza bio je kvadrat.

Ubuduće će kriterij, piše Dnevnik.hr, biti vrijednost. To znači da će 200 kvadrata u Zagrebu vrijediti više nego na periferiji. Oni koji će imati više i na boljim lokacijama, plaćat će više. Bolje bi mogli proći oni koji imaju svoje stanove ili kuće u kojima žive.

Lošije prolaze oni s praznim stanovima

Lošije će proći svi oni koji imaju prazne stanove, a takvih ima diljem Hrvatske. Država bi im mogla nametnuti vrlo visoke porezne namete. Tako će ih natjerati da prodaju ili počnu iznajmljivati. Jasno je da će prilikom toga biti velika inflacija nekretnina i da će to dovesti do pada cijena stanova i kuća koje su vrlo visoke.

Još ne postoji izračun Ministarstva financija, ali neće biti isto imate li klet u Zagorju ili kuću u Zagrebu. Npr. Vlasnici 200 kvadratnih metara kuće u Zagorju i 200 kvadrata u Dubrovniku sada plaćaju identičnu komunalnu naknadu od 1.000 kuna.

Tko najviše gubi?

Ovim porezom najviše će izgubiti banke koje u svom vlasništvu imaju na tisuće praznih stanova, kupci nekretnina koji su kupili veći broj nekretnina koje su sada prazne, te državna i lokalna zajednica koja također ima mnogo praznih nekretnina. Na kraju u tu skupinu spadaju i vjerske zajednice.