"Naš cilj je poduzeti sve zakonske mjere i sve postupke, u stvari sve mjere koje nam dopuštaju naš Ovršni zakon i Opći porezni zakon. Provodimo naplatu bez izuzetka. Znači, nema više povlaštenih i priviligeniranih, nema više naloga da se ne ide u naplatu jer naplata poreza se mora izvršiti i porez se mora platiti državi. To je naš stav i upravo na tragu toga se događaju ove promjene", istaknula je Nada Čavlović Smiljanec. A prvo su krenuli provjeravati one koji su bili "najkritičniji".
Za poduzeće u teškoćama, vlasnici će odgovarati vlastitom imovinom
"Prvi s kojima smo krenuli su upravo oni poduzetnici, koji su osnivači u dva i više trgovačkih društava. Imate poduzetnika koji su osnivači čak u 30 društava. Znači prvi signal nam je bio taj da idemo kod tih poreznih obveznika jer mora postojati razlog zašto je netko osnivao toliko trgovačkih društava i mogu reći da je pokrenuto oko 200 postupaka u cijeloj Hrvatskoj i u tim postupcima je doneseno oko 70 rješenja i zapisnika za ovih mjesec i pol dana i da su obaveze koje su utvrđene na osnovi tog poreznog jamstva negdje oko 80 milijuna kuna. To znači, da će oni koji su poduzeće dovodili u teškoće, odgovarati svojom vlastitom imovinom", pojašnjava Čavlović Smiljanec.
Ravnateljica Porezne uprave ne skriva da su na listi detektirali one koji su do sada i u bivšoj Vladi bili u povlaštenom položaju. "Nemoguće je da se mogao gomilati toliki porezni dug da pojedinci budu dužni 300 ili 50 milijuna kuna, a da se nisu podnijele ovršne radnje. Prema tome, to može upućivati samo na to da zaista pojedinici poduzetnici su imali povlašteni položaj što se tiče plaćanja poreza. Međutim, u Poreznoj upravi više nitko neće imati povlašteni položaj, prema svima znači poslujemo jednako", kaže Čavlović Smiljanec i dodaje kako se do sada posao nije radio kako "spada".
Mjere za naplatu do 1. siječnja se nisu provodile
"Porezna uprava je i prije imala na raspolaganju sve elemente prisilne naplate, očito se te mjere ovrhe, odnosno naplate nisu provodile, dijelom i zbog toga što je to politika to diktirala, to je sigurno jer tako veliki porezni dug nije mogao nastati slučajno, nije to bila autonomna odluka stručnjaka Porezne uprave, znači da je ipak postojala neka viša razina koja je o tome odlučivala. Međutim, sve se promijenilo od 1.1. ove godine, u Poreznoj upravi se radi posao. Provodimo sve mjere ovrhe i vjerujem da ćemo veliki dio tog poreznog duga naplatiti i da će država dobiti ono, što joj ustvari, porezni obveznici duguju. A moramo biti i svjesni da je to jedan od razloga zašto hrvatski građani žive loše i zašto nema radnih mjesta jer gledajte, to je petina državnog proračuna, koji nije uplaćen na ime poreznog duga. Zapravo ispada kao da nikoga nije bilo briga", kaže šefica Porezne uprave te poručuje kako će do efikasnije naplate duga ići i založnim pravom.
"Porezna uprava je kao mjeru osiguranja, stavljala uknjižbu od založnih prava da bi na taj način osigurala svoj porezni dug. Moram reći da se u zadnjih deset godina po tome nije baš previše radilo, u smislu da se možda vršila naplata prodajom nekretnina, ali eto, samo za ilustraciju, područni ured Zagreb je za 146 poduzetnika utvrdio da se u tim založnim pravima nalazi oko 370 milijuna poreznog duga i za te poduzetnike, odnosno nekretnine, koje su osigurane tim založnim pravom će se ići u postupak prodaje", zaključuje Čavlović Smiljanec.
