Danas.hr

Ministar financija Slavko Linić predstavio je Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona unutar kojeg su tri bitne promjene: objava popisa poreznih dužnika, institut proboja pravne osobnosti te prijeboj i ostale izmjene.

"U objavi popisa poreznih dužnika dosad nas je onemogućavala porezna tajna, a ovo daje mogućnost da porezna uprava odluči hoće li objaviti podatke poreznog dužnika", kazao je ministar Linić predstavljajući izmjene ovog zakona.

Tko sve može završiti na listi?

Kriteriji za objavu popisa dospjelih i neplaćenih dugova su prema vrsti duga i po visini ukupnog iznosa duga. Za pravne osobe on mora biti veći od 100.000 kuna, za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost mora biti veći od 50.000 kuna, a za sve ostale porezne obveznike, odnosno građane, veći od 10.000 kuna. Kako je objasnio ministar Linić, popis neće sadržavati podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga.

Predstavljajući Institut proboja pravne osobnosti, Linić je kazao kako je uočena praksa da se otvaraju nova društva s ograničenom odgovornošću, a sve s ciljem izbjegavanja plaćanja nastalih dugova.

"Kroz nove d.o.o.-ove izvlači se imovina i sredstva, a ostaju neisplaćene plaće i dugovi. Posljedice ovoga su nastavak poslovanja preko povezanih osoba, premještanje dobiti i gubitka između društva majke i kćeri, izdavanje fiktivnih računa i ostali slučajevi", kazao je Linić.

Oduzimat će imovinu i članovima uprava i osnivačim tvrtke

Zakon o trgovačkim društvima, podsjetio je, već je omogućio da se može ići na imovinu ukoliko se utvrde takve nezakonitosti.
"Porezna uprava definira koje su nezakonitosti i ako ih utvrdi, može sankcionirati porezne dužnike odnosno vlasnike i upravljačka tijela u tim društvima.

Novina je uvođenje dvaju novih članaka - možemo ići na imovinu članova uprave ako nezakonitim radnjama i zloporabama nanose štetu imovini i vjerovnicima, a drugi članak ide na teret osnivača društva, članova društva i dioničara, koji se također imovinski sankcioniraju ukoliko dođe do zloporaba", objasnio je Linić.

Kao jedan od glavnih razloga za rigorozne izmjene zakona i jasnije definiranje odgovornosti poduzetnika je ogroman porezni dug. Tako je 1. siječnja 2012. porezni dug iznosio je 51 milijardu kuna. Od ukupno 761.365 poreznih dužnika oko 493 građana, 151.000 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i 117.000 pravnih osoba.

Neisplata doprinosa - blokada računa

Vlada je na sjednici donijela i Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći. Kako je objasnio Slavko Linić, u Hrvatskoj ima preko 25.000 poslodavaca koji ne plaćaju doprinose, a zbog čega bi radnici mogli imati problema s ostvarivanjem mirovina. Osim toga, ustvrdio je ministar, time se radi i nelojalna konkurencija na tržištu, a i ugrožava se sustav punjenja proračuna.

Linić je kazao kako je za ostvarivanje ove uredbe bilo potrebno uključiti cijeli bankarski sustav, odnosno izvještaje sačinjavaju i banke i Fina, a porezna uprava može sačiniti liste poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose u dva zadnja mjeseca, ali i onih koji ne dostavljaju obrasce o tome, a isplaćuju doprinose.

S provedbom se kreće 1. svibnjem, a u lipnju ćemo, kaže Linić, imati punu primjenu ovog procesa. "Ukoliko se dogodi da slijedi pokušaj isplate bez doprinosa, Porezna uprava donosi rješenje o blokadi računa i više se nijedna isplata ne može provesti ukoliko se ne isplate i plaće i doprinosi za taj mjesec", objasnio je ministar financija.

Nema sankcija za odbijanje 'Mrsićevih poticaja'

Vlada je usvojila i kontroverzni Mrsićev zakon o poticanju zapošljavanja kojim je među ostalim predviđeno da mlada osoba volontira godinu dana kako bi stekla radno iskustvo i mogla se zaposliti. Zakonom se želi potaknuti zapošljavanje i onih koji su dugo na Zavodu za zapošljavanje. Kako je na sjednici Vlade objasnio Mrsić, nezaposlene bez iskustva i s jednom godinom staža, kao i one koji su duže od dvije godine na Zavodu, oslobodit će doprinosa na plaću. Ako zaposlenika ne zadrže duže od dvije godine, poslodavci neće moći primiti olakšice.

"Nažalost, u Hrvatskoj ima ljudi koji imaju i 39 godina, a nemaju ni dana radnog iskustva. Imali smo puno takvih upita pa smo i njih uključili u mjeru", dodao je Mrsić. Dodao je i da ako mlada osoba zaključi da joj ovaj program ne odgovara, da ga može prekinuti i vratiti se na Zavod za zapošljavanje, ili ga jednostavno može odbiti. Za to nema sankcija.

'Stabiliziramo pravnu državu i čistimo nered'

"Podcrtao bih činjenicu da smo danas donijeli zakone i uredbe koji su izuzetno tvrdi i idu prema stabilizaciji pravne države i čišćenju nereda s kojima smo suočeni. Taj nered i ta siva zona su u velikoj mjeri posljedica tranzicije i situacije u kojoj se zemlja nalazi. Nama je apsolutni prioritet pokretanje gospodarskog ciklusa, a za to je dobar trenutak sad kad ulazimo u EU, ali i početak turističke sezone. Moramo snažno pokazati sposobnost da pokrećemo investicije i stati iza toga kao država. Ako imamo samo restrikcije, umrijet će nam gospodarstvo", kazao je po završetku sjednice Vlade prvi Radimir Čačić.