"U usporedbi s ostalim zemljama koje čine jezgru europodručja, gospodarska klima u Austriji slabi. Posljedično će gospodarski rast vjerojatno i tijekom sljedećih tromjesečja biti vrlo nizak. Budući da su izgledi domaće potražnje i dalje slabi, realne stope rasta BDP-a vjerojatno će biti slične onima u posljednje vrijeme (povećanje za 0,2 posto u drugome tromjesečju u odnosu na prethodno) sve do prvoga tromjesečja 2015. godine. Čini se izglednim da bi se dinamika gospodarstva, potaknuta privatnom potrošnjom i ulaganjima nakon toga mogla ubrzati, ali će rast u usporedbi s prethodnim usponima vjerojatno i dalje ostati skroman", navodi Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen istraživanja u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), u strategiji za Austriju te Srednju i Istočnu Europu (SIE) za četvrto tromjesečje 2014. Očekivanu stopa rasta BDP-a za Austriju je 0,9 posto za 2014., nakon čega bi za 2015. godinu stopa iznosila 1,2 posto, a za 2016. godinu 1,9 posto.
U Srednjoj i Istočnoj Europi raznoliko društvo
"U Srednjoj i Istočnoj Europi slika je u ovome trenutku šarolika. Prognoze kretanja BDP-a za 2014. godinu na području Srednje Europe (SE) i dalje su robusne, sa stopama u visini 3,1 posto u Poljskoj, 2,6 posto u Češkoj, 3,0 posto u Mađarskoj te 2,7 posto u Slovačkoj", navodi se u analizi. Za područje Srednje Europe prognoze RBa-a za 2014. i 2015. se nisu promijenilie, te se očekuje prosječni rast BDP-a od tri posto.
Nažalost, Hrvatska je među rijetkim zemljama koje stagniraju.
"Najveća je revizija naniže provedena u Jugoistočnoj Europi (JIE), gdje je razočaravajuće drugo tromjesečje u pogledu domaće investicijske potražnje u Rumunjskoj analitičare prisililo na značajno smanjenje procjene rasta s 3,5 posto na 2 posto za 2014. godinu te na smanjenje procjena za iduću godinu. Hrvatska i Srbija i dalje se muče, a Hrvatska se možda – već sedmu godinu zaredom – neće vratiti u područje rasta ni 2015. godine. Budući da je dinamika u nekoliko ključnih zemalja JIE-a oslabjela, procjena rasta na području JIE-a pala je na 1,2 posto za ovu te na 2,2 posto za iduću godinu (s 2,0 posto i 2,9 posto).
Jači utjecaj iz EU-a
Peter Brezinschek u analizi navodi da na većinu zemalja SE-a i SIE-a znatno veći utjecaj ima slabiji oporavak europodručja od očekivanoga, nego pogoršanje izravnih gospodarskih veza s Rusijom.
