Kolumna BankomlatTefterite me, vaš sam jaran od prvog dana

Piše Emanuel Vlačić

Thinkstock

Na crti borbe protiv 'nepripadne koristi' opstao je samo islam, držeći se jasne upute Kurana – 'trgovina je dopuštena, kamate nisu'. A sada se uskoro, bez obzira na našu osobnu vjeroispovijest, možemo radovati otvaranju islamske banke i u Hrvatskoj. Banka bez kamata? Da, upravo tako!

Put u pakao popločen je kamatama. Od hinduizma i budizma, do judaizma, kršćanstva i islama, kamatarenje je grijeh. Prijevodi izvornih termina za kamatu variraju od jezika do jezika, ali svi sadrže istu suštinu: 'zarada na zaradu', 'pretjerana korist', 'nepripadna korist'...

Zarada bez rada


Razna sveta pisma osuđuju kamatarenje iz dva osnovna razloga: prvo – kamata predstavlja zaradu bez rada, tj. bez sudjelovanja u stvaranju koristi, i drugo – kamata predstavlja nanošenje zla bližnjem svom, iskorištavanje nekoga tko ustvari treba pomoć. Puno kasnija i modernija pisma, ona tržišna i ekonomska dodatno osuđuju kamate za poticanje monetarne nestabilnosti, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih te za značajan doprinos gospodarskim krizama.

Kamatarenje ustvari postoji duže nego novac. Nekada se posuđivala stoka, ili zemlja, ili plodovi zemlje. Radilo se o dobrima koja stvaraju novu vrijednost: stoka daje nova grla, zemlja rađa, plodovi se mogu saditi... Stoga je bilo razumno kada nekome posudiš kravu da ti vrati i kravu i malo mlijeka, kada posudiš zemlju vraća ti se zemlja i nešto plodova. Pored toga, svako takvo dobro ima opadajuću vrijednost kroz vrijeme. Stoka stari i odumire, zemlja postaje neobradiva ili manje plodna, a plodovi trule i propadaju. Bilo je logično takav pad u vrijednosti posuđenog dobra nekako nadoknaditi – dobiješ nazad stariju kravu, ali uz nju i mlado tele. I eto kamate.

Inflacija postoji upravo zbog kamate


Netko će naravno reći da i novac ima opadajuću vrijednost zbog inflacije. Ali inflacija ustvari postoji upravo zbog kamate, zbog fiat-novca, zbog štampanja... Bez toga novac bi držao svoju konstantnu vrijednost, i to kao sredstvo razmjene, a ne kao cilj. Dakle inflacija je relativno nova pojava, stvorena kamatarenjem, a ne obrnuto.

Hinduizam, budizam i kršćanstvo govore o kamati kao o nanošenju zla bližnjem svom. Islam strogo zabranjuje kamatu kao nepripadnu i pretjeranu korist bez sudjelovanja u riziku i stvaranju te koristi. No, možda najinteresantniji stav dolazi iz judaizma. Sveto slovo Židovima brani naplatu kamata drugim Židovima, ali ne i strancima, iz čega proizlazi stav da se kamata treba koristiti kao oružje, kao sredstvo podjarmljivanja neprijatelja. Interesantno... kamata kao oružje.

Naplata kamata nekoć je bila kazneno djelo


Pokret zabrane kamatarenja dobio je maha i u ranoj kršćanskoj crkvi navodeći se Isusovim tjeranjem trgovaca i bankara iz hrama. Prvo je u 4. stoljeću kamatarenje zabranjeno svećenstvu, u 5. stoljeću se zabrana proširila na pučanstvo, a u 8. stoljeću je naplata kamata postala kazneno djelo.

No, vremenom se koncept kamatnog zla počinje razvodnjavati. Pojavljuje se distinkcija između 'razumne' i 'nerazumne' kamate. Tako s jedne strane nastaje legitimna bankarska elita u okvirima 'dopuštene kamate', a s druge strane novi pojam 'kamatarenja' koji se počinje odnositi samo na lihvare koji naplaćuju kamatu iznad dopuštenih stopa.

Na borbenoj crti ostao samo islam


Principi su popustili. Stav se razvodnio. Humana vrijednost je nestala, ustupajući mjesto vrijednosti novca kroz vrijeme. Kompromis se prožeo kroz sve religije zadužene za poštivanje starih mudrosti. Pokleknulo je kršćanstvo, judaizam, hinduizam, budizam... Dušebrižničke kuće više ne osuđuju kamatu kao takvu, tj. sve osim jedne.

Na crti borbe protiv 'nepripadne koristi' opstao je samo islam, držeći se jasne upute Kurana – "trgovina je dopuštena, kamate nisu". A sada se uskoro, bez obzira na našu osobnu vjeroispovijest, možemo radovati otvaranju islamske banke i u Hrvatskoj. Banka bez kamata? Da, upravo tako!

Islamsko (participativno) bankarstvo zasnovano je na Šerijatu – vjerskom zakonu islama koji uređuje razne aspekte života, uključujući novčane transakcije i zajmove. Islamske banke pored uobičajene uprave i nadzornog odbora imaju i šerijatski odbor koji je zadužen za poštivanje tog zakona. Tako je islamskim bankama zabranjeno ulagati u bilo koju poslovnu djelatnost štetnu za društvo. Možda će se nama činiti neobičnom zabrana ulaganja u proizvodnju svinjetine, ali to je pitanje religije, tradicije i kulture. S druge strane, zabrana ulaganja u duhan, alkohol, oružje, pornografiju, kockarnice, pa čak i tračerske časopise u svojoj suštini apelira općoj humanosti. Humano bankarstvo, je li moguće?

Zabranjena kamata, ali ne i zarada


Islamske banke ne naplaćuju kamatu. Prema sustavu vrijednosti koji je nekada postojao i u drugim kulturama, kamata se smatra nepripadnom, pretjeranom koristi. Traženje sigurne zarade u neizvjesnim okolnostima jednostavno nije pošteno. To ne znači da islamske banke ne traže zaradu. Dapače, ali ostvarenje zarade, tj. sudjelovanje u koristi je dopušteno jedino ako sudjeluješ i u riziku.

Za razliku od nama poznatih banaka, kod kojih 'partnerstvo' ostaje tek prazna riječ, slogan u reklami, islamske banke svojim klijentima pristupaju kao istinski partneri. Prilikom kreditiranja nekog poduzetničkog projekta, banka će sudjelovati u dobiti (ukoliko je bude), ali će jednako tako participirati i u mogućem gubitku. Kod stambenog kreditiranja islamska će banka stan kupiti zajedno sa svojim klijentom, a potom će klijent banci plaćati stanarinu na njezin udio u stanu i malo po malo otkupljivati taj udio za sebe te plaćati sve manje stanarine. Čini se kao isto sranje, drugo pakiranje. Ali nije. Ako tržišna cijena stana padne u vrijednosti, banka će smanjiti iznos 'duga' i vice-versa.

Prepreka porezni i zakonski propisi


Bosna Bank International posluje na principima šerijatskog bankarstva i planira se proširiti u našoj regiji, uključujući Hrvatsku. Trenutna prepreka su porezni i zakonski propisi koji bi se uskoro trebali prilagoditi, jer EU u cijelosti omogućuje islamsko bankarstvo. Ako to znači da 'vamo dolazi banka bez marifetluka, koja ima kadiju za moral i s rajom dijeli i dobro i loše, onda bujrum! Tefterite me, vaš sam jaran od prvog dana.

No, prije nego me proglase muslićem, reći ću još dvije stvari. Prvo, ne moraš biti musliman da bi bio klijentom islamske banke. I drugo, početkom 2009. godine je vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano objavio da je u vrhu svjetske monetarne krize Papa Benedict XVI izjavio da etički principi islamskih financija mogu zbližiti banke i njihove klijente u duhu koji treba obilježavati svaku financijsku ustanovu, te da je islamski bankarski sustav najbolji put prevladavanja krize na zapadu.

Kad je bankarstvo u pitanju, i Papa je jaran.

Emanuel Vlačić
01.04.2012.