Dosta vam je ovih ekoloskih? Evo gdje se nabavljaju dobre stare zarulje

Nacija je sve vise u potrazi za zaruljama sa zarnom niti koje s trgovackih polica istiskuje stedna, a koju nam namecu direktive EU-a.

17.9.2014.
11:08
VOYO logo

Kontroverze oko nje ne jenjavaju, dok ju EU namece kao zarulju koja stedi energiju, s dugim vijekom trajanja (no bez cestog paljenja i gasenja pa su najdugovjecnije u javnim prostorima), protivnici upozoravaju na stetnost zive u njoj, da je njena uporaba izglasana bez rasprave te da se pogodovalo industrijskim lobijima ne vodeci racuna o utjecaju na zdravlje i okolis, pise Glas Slavonije.

Potrosace 'svrbi' i cijena, dok su za 'obicnu' davali samo nekoliko kuna, cijena stedne je i do 40 kuna. Tu je i nedosljednost – stizu nam zarulje sa zivom, a povlace se toplomjeri – zbog zive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Namece se i pitanje kako ih adekvatno zbrinuti kao otpad. U Ministarstvu zastite okolisa i prirode (MZOIP) isticu da su stedne zarulje jedna od kategorija elektricnog i elektronickog (EE) otpada koji je Zakonom o odrzivom gospodarenju otpadom (ZOGO) definirao kao posebnu kategoriju otpada, sto znaci da je obvezno odvojeno skupljanje i obrada. 'Obveza snosenja troskova gospodarenja EE otpadom, time i stednih zarulja, jest proizvodaceva koji, sukladno ZOGO-u i Pravilniku o EE otpadu, placa naknadu Fondu za zastitu okolisa koji time preuzima obvezu organiziranja sustava. Fond je sklopio ugovore sa skupljacima i uporabiteljima EE opreme zbog skupljanja i obrade', porucuju uz MZOIP-a. U RH je u 2012. stavljeno na trziste 164.678, a 2013. god. 171.096 kg zarulja s plinskim izbijanjem s tim da je 2012. skupljeno 57.284 kg tog otpada, a 2013. vise – 68.889 kg. U 2012. obradeno je 54.751, a 2013. oko 9.000 kg vise tih zarulja.

Ministarstvo nije nadlezno

'Skupljanje i obrada stednih zarulja u RH provodi se u kontroliranim postupcima. Pod nadzorom je Inspekcije zastite okolisa, a nasa su saznanja da nema negativnih nalaza. Gradani zarulje s plinskim izbijanjem mogu odlagati kod prodavatelja koji u svom prodajnom programu ima halogene, fluo, stedne i ostale vrste stednih zarulja, bez naknade i obveze kupnje, u odvojenim spremnicima koji su za to namijenjeni', kazu u MZOIP-u. Na zamolbu da se ocituju o stetnosti stednih zarulja porucuju da u tom podrucju nisu nadlezni za davanje odgovora, jer 'ni Ministarstvo i ostale institucije, nisu ni znanstvene ni istrazivacke ustanove'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glasnogovornica Agencije za zastitu okolisa Branka Ilakovac, upucuje na neke opce odredbe poput preuzimanja otpadnih stednih zarulja od strane prodavatelja i informiranja javnosti o vaznosti odvojenoga sakupljanja. 'Prodavatelj koji u svom prodajnom programu ima stedne zarulje obvezan ih je preuzimati od posjednika u kucanstvu kada ih vraca kao EE otpad, bez naknade i obveze kupnje i bez obzira na proizvodaca i tip zarulje. Spremnike za preuzimanje, za svako prodajno mjesto na kojem se prodaju, obvezan je osigurati skupljac koji ih na tom prodajnom mjestu preuzima. Spremnici moraju onemoguciti emisiju stetnih plinova u okolis', navodi Ilakovac, dok o odredbi o informiranju javnosti kaze da su ga duzni provoditi proizvodaci na svojim mreznim stranicama te Fond kroz godisnje edukativne kampanje.

Neprihvatljivo da nema alternative

U osjeckom Savjetovalistu za potrosace, kazu, rijec je o vrlo intrigantnoj temi. 'Mi, potrosaci, trebamo imati mogucnost izbora, no ovdje ga nema. Jedno od glavnih osam prava potrosaca je pravo na izbor, a koje se dokida od pocetka price o ovim zaruljama. Necu ulaziti u detalje od stetnosti do toga jesu li u pitanju lobiji, ako ste nesto progurali na trziste – O.K., ali da nema alternative, to mi je neprihvatljivo', kaze u ime Savjetovalista Mira Brumercek-Lukacevic.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je god koja zemlja ulazila u EU, njeni gradani, poput domino-efekta, kupovali su zalihe obicnih zarulja u susjednoj drzavi koja (jos) nije clanica Unije. Brumercek-Lukacevic podsjeca na vrijem kada su Slovenci usli u EU i masovno hrlili k nama po zarulje 's volframom'. Sada se povijest ponavlja – sada Hrvati po 'obicne' hrle u BiH. Cijena onima od 75 wata je 0,75 KM, oko tri kune. http://www.glas-slavonije.hr/247163/4/Po-obicne-zarulje-Hrvati-hrle-u-BiH

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo