VIDEO: Evo kako izgleda 'skršeni' ploveći paviljon

Kiks u VenecijiVIDEO: Evo kako izgleda 'skršeni' ploveći paviljon

Javnost još nije vidjela fotografije 'raspadnutog' plovećeg paviljona koji je trebao predstavljati Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu arhitekture. Ipak, može ga se vidjeti na Facebooku, na stranici talijanskog arhitektonskog časopisa Domus.

Na Facebook profilu Domusa objavljena je videosnimka razgovora s izbornikom ovogodišnjeg nastupa Leom Modrčinom, iza kojeg se vidi i remorker s oštećenim paviljonom u pozadini. Iako se vidi da se nakosio, paviljon iz daljine izgleda sasvim solidno: najbliže konstataciji da je izgubio idealnu vizuru i mnogo bolje od 'spljoštene kremšnite', a niti otprilike kao da se raspao. Utoliko je još teže razumjeti zbog čega se njegova slika skriva od javnosti, piše Novi list.

Dok javnost ne dobije više podataka, zanimljiv je podatak da su arhitekti imali rješenje prof. dr. Zvonimira Sabljaka za transport konstrukcije. No, zbog nedostatka novca i vremena ono nije primijenjeno.

Osnovno je bilo osigurati statiku

"Osnovno, elementarno i početno što je trebalo napraviti u transportu plovećeg paviljona do Venecije jest – osigurati paviljon statički, tako da stoji stabilno. Osim statičkog proračuna, potrebna je i dinamička analiza, jer nije isto stoji li paviljon ili se giba. A ukoliko želite sretno stići do odredišta, onda je u okviru vremenske prognoze, na temelju dužine puta i brzine kretanja, poželjno planirati i pribježišne točke, odnosno mjesta na koja se možete skloniti ako dođe do pogoršanja vremena. Međutim, ako isključite statiku koja je osnovna, do dinamike niste ni stigli", objašnjavaju brodograditelji, koji ne vide ništa sporno u samoj konstrukciji paviljona.

Sporno je, međutim, to što nisu poslušali statičara dr. Sabljaka.

"Prof. dr. Sabljak predložio je odlično rješenje i velika je šteta što ga arhitekti nisu poslušali. Skela koju je trebalo podignuti oko paviljona i za koju bi se paviljon pričvrstio zapravo je njegova nosiva konstrukcija. Umjesto toga, paviljon su opasali zategama, što se nije smjelo dogoditi ni slučajno. Za tu krhku, mrežastu strukturu trebate stabilnu konstrukciju, za koju se paviljon može vezati, a zatege samo pogoršavaju stvar, jer ćete ga tako dodatno opteretiti i zgnječiti", pojašnjavaju inženjeri brodogradnje iz 3. maja i Brodogradilišta Kraljevica.

Zakoni struke se očito nisu poštovali

Prof. dr. Bruno Čalić, voditelj Katedre za projektiranje plovnih objekata na Tehničkom fakultetu Rijeka, slaže se da je rješenje dr. Sabljaka bilo najbolje.

"S arhitektima sam vezano za paviljon imao samo jedan kontakt prije tri mjeseca, jer ih je zanimala primjena CROCKA sustava, ali su od toga odustali. Bez sumnje, trebali su poslušati prof. dr. Sabljaka, jer takva konstrukcija drži po svim smjerovima i prostoru bi osigurala krutost... Dakle, zakoni struke se očito nisu poštovali, a tako se ne može raditi. Čak i onda kad primijenite sve mjere osiguranja i višestruko provjeravate stvari, previd se može dogoditi, a u ovome slučaju ishod je očekivan. Rizik je bio prevelik", kaže prof. dr. Čalić.

Nakon ovih izjava brodograđevnih stručnjaka, sasvim je izvjesno da je u osiguranju paviljona na putu do Venecije napravljen propust, piše Novi list. Arhitekti su prema vlastitim riječima u realizaciji projekta preuzeli mnoge rizike, ali problem je u tome što ne žele preuzeti odgovornost za posljedice, kao što bi eventualno bili preuzeli Zlatnog lava da je ishod bio drukčiji.

Ipak, Saša Randić, jedan od petnaest autora paviljona, prepoznaje da netko treba odgovarati za propust.

"Normalno je kad staviš potpis pod nešto, da si onda za to i odgovoran. I slažem se da preuzimanje rizika za sobom povlači i preuzimanje odgovornosti. A ako smo ga preuzeli svi, onda smo valjda svi u timu i odgovorni", kaže Randić.