Danas.hr

O natječaju i zbornicima Ekran priče

Život natječaja za kratku autorsku priču (950 do 2700 znakova) Ekran priče, kojeg su tri puta zajednički organizirali IskonInternet (današnji Net.hr) i Naklada MD počeo je 9. studenog 2002. godine.

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 111 naslova

Avantura je završila u lipnju 2006. godine, kada je Profil objavio četvrtu knjigu "serijala" Ekran priče.

U te nepune četiri godine ekran priče prilično je protresao domaći književni mjerni sustav. Uvjetno govoreći, radilo se o priči koja stane u jedan ekran, a zbog svoje "kratkoće" bila je vrlo poticajna ljudima koji se inače na bave pisanjem.

Osim što je bio najmasovniji u svojoj kategoriji, natječaj je bio jedinstven i zbog toga jer su svaku od knjiga svojim glasovima sastavili čitatelji, a mini-antologije koje su tako nastaje bile su izvanredni pokazatelj života onog nečega što u nedostatku boljeg naziva zovemo "hrvatska književna scena": u njih su uvršteni profesionalci i hobisti, poznati i nepoznati, priznati i nepriznati, svi oni koji imaju dovoljno volje, vještine, dobrih tekstova, sreće s čitateljima i pristup internetu...

Možda je i ta "penetracija interneta" razlog zbog kojeg je u četiri godine više od 2000 autora na natječaj prijavilo više od 4500 priča?

Iako u početku knjiga, kao autentični dokument, nije bila planirana, količina prijavljenih priča sama je dovela do ukoričivanja najboljih.

Do knjige se dolazilo u drugom dijelu natječaja, koji se održavao na internetskim stranicama natječaja, gdje su posjetitelji jednakim sustavom kao i žiri, školskim ocjenama od jedan do pet, ocjenjivali priče i tako određivali sto priča koje su, uz tri prvonagrađene, ulazile u knjige Ekran priče.

Zbog svoje otvorenosti i demokratičnosti Ekran priče je privlačio i etablirane autore koji su bili spremni ući u natječaj s potpunim početnicima ili književnim amaterima i prepustiti se žiriju, koji do proglašenja pobjednika nije znao tko su autori pojedinih priča.

Rezultati su samo potvrdili opravdanost takvog pristupa. Pobjednica prvog Ekrana priče bila je do tada književno nepoznata Lada Puljizević, drugo mjesto osvojio je Rade Jarak, književnik, urednik, izdavač, likovni kritičar… a treću nagradu osvojio je Andrej Radman, arhitekt na privremenom radu u Nizozemskoj.

Na drugom natječaju pobijedila je profesionalka Lamija Begagić iz Sarajeva, koja promovira internetsku književnost u okviru projekta Omnibus, slično kao i drugonagrađeni, Krešimir Pintarić, autor projekta Elektroničke knjige, odnosno Društva za promicanje književnosti na novim medijima.

Čast neprofesionalaca te je godine obranio je Daniel Radočaj, dobitnik treće nagrade, koji je pisao u "slobodno vrijeme".

Zadovoljstvo da sve te priče pomno iščitava imao je žiri. Na prvi natječaj prijavljene su 643 priče, koje su ocjenjivali Edo Popović, Roman Simić, Simo Mraović (†), Robert Mlinarec i Stjepan Balent.

Predsjednica žirija za drugi Ekran priče, na koji je bilo prijavljeno 1209 priča, bila je Katarina Peović Vuković, a društvo su joj pravili Edo Popović, Roman Simić, Simo Mraović (†) i Robert Mlinarec.

Knjige Ekran priče i Ekran priče_02 bile su predstavljene u programu Festivala europske kratke priče, pred čijom su publikom neki od uvrštenih autora s natječaja uopće prvi put nastupili kao objavljeni pisci.

A ako ne po 412 objavljenih priča, koje su svaka na svoj način opisivale dio svakodnevnice, koja nas je u nekom trenutku okruživala kako u realnom, tako i u virtualno-elektroničkom svijetu, Ekran priče ostat će zabilježen po tome da je u svom kratkom, ali bogatom životu uspio postati jedini književni natječaj na kojem su uvijek pobijedile – autorice.
Stjepan Balent


Više:
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima