Danas.hr

ZAGREB - Seminar "Mediteran kakav bi mogao biti", koji je u srijedu počeo u Zagrebu, trebao bi odgovoriti na pitanje kako stvoriti uvjete za ekonomski razvoj obalnog područja, a da se pritom sačuvaju vrijednosti krajolika jadranske obale kao nove destinacije za svjetsku industriju turizma.

Novi svjetionici hrvatskog Jadrana

● rudnik u Labinu ● kamenolom u Omišlju ● zatvor na Golom otoku ● vojarna u Zadru ● tvornica u Dugom Ratu ● multimedijski centar u Starom Gradu na Hvaru ● stara bolnica u Dubrovniku

Seminar organiziraju Berlage Institut iz Rotterdama i Udruženje hrvatskih arhitekata, a sudjeluju domaći i strani stručnjaci, arhitektonski timovi i predstavnici lokalnih samouprava sedam jadranskih lokacija koji su obuhvaćeni urbanističkim i arhitektonskim pilot-projektom održivog razvoja.

Izabrane lokacije su rudnik u Labinu, kamenolom u Omišlju, zatvor na Golom otoku, kompleks vojarne u Zadru, tvornički kompleks u Dugom Ratu, multimedijski centar u Starom Gradu na Hvaru i Stara bolnica u Dubrovniku. Te su lokacije primjeri kako iz neiskorištenih i zapuštenih mjesta stvoriti zaštitni znak, originalan i prepoznatljiv u svijetu.

Pilot-projekt razvoja obale, koji se vodi pod metaforičnim nazivom "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana", financira se iz Matra programa nizozemskog Ministarstva vanjski poslova, koji podupire procese socijalne transformacije u zemljama središnje i istočne Europe.

Prodekan Berlage Instituta Vedran Mimica istaknuo je da je cilj projekta usuglasiti koncept razvoja sedam lokacija jadranske obale tako da se sačuvaju esencijalne vrijednosti. Kako bi se to postiglo, potrebno je provesti opsežno istraživanje, a svi sudionici razvoja trebali bi naći interese, pri čemu ni jedan neće biti dominantan. Razvoj hrvatskog Jadrana je neizbježan i neophodan proces, a izgraditi "Mediteran kakav bi mogao biti" umjesto "Mediterana kakav je nekada bio" osnovna je ideja projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana", rekao je Mimica.

U procesu pristupanja Europskoj uniji jedini mogući razvoj obale je održivi razvoj, rekao je Mimica, primijetivši da razvoj talijanske i španjolske obale nije bio dobar, jer su prostorni kapaciteti potrošeni. Postavlja se pitanje kako u budućnosti razviti hrvatsku obalu, koja je izgrađena tek 15 posto, dok 85 posto nije dirnuto.