četvrtak, 30.10.2014.

Mario Kopić: Nezacjeljiva rana svijeta

U izdanju Hrvatskog društva pisaca i Izdanja Antibarbarus objavljena je knjiga filozofa Marija Kopića o novom humanizmu - Nezacjeljiva rana svijeta.

Mario Kopić: Nezacjeljiva rana svijeta


Iako tematski raznoliki, ogledi koji su našli mjesta u najnovijoj knjizi Marija Kopića Nezacjeljiva rana svijeta nošeni su jedinstvenom duhovno-povijesnom usmjerenošću koja se može nazvati novi humanizam. To je njihov zajednički okvir, njihova zajednička duhovna atmosfera, nit-vodilja što ih prožima i spreže.

Mario Kopić: NEZACJELJIVA RANA SVIJETA
Hrvatsko društvo pisaca, Izdanja Antibarbarus
Zagreb 2007.
188 str., 120 kn

Humanizam je to koji proizlazi iz novog etosa, etosa kojega nije moguće obuhvatiti pojmovima (stare) etike ili (stare) estetike. Niti u smislu modernih vrijednosti, niti u smislu tradicionalnih pravila, zapovijedi i zabrana. Novi etos jest etos u ime ranjena čovjeka, u znamenju njegove necjelovitosti, etos koji se rađa iz prepoznavanja i priznavanja nezacjeljive rane svijeta. U tom se svijet ne dâ promijeniti. Što su nasrtljivije akcije mijenjanja svijeta u ime njegove (idealne, buduće) cjelovitosti, tim je veća patnja ljudi, tim je dublja rana u užasu i boli razderana srca.

Prema Kopiću, neposredno vrelo europskog nihilizma jest u identificiranju čovjeka sa subjektom. Kao subjekt čovjek bi trebao biti posvemašnji otac i gospodar ne samo vlastita tijela i vlastite volje, nego i prirode i društva i povijesti. Naposljetku: života i smrti. Ukratko: kao subjekt trebao bi zauzeti mjesto Boga. Novovjekovni antropocentrični čovjek, ne osvrćući se na svoju smrtnost kao konačnost vlastita bitka, nije tako ništa drugo doli uzvratna projekcija Božje svemoći. Iz toga proizlazi da je izopačena kako prva tako i druga slika, kako teocentrizam tako i antropocentrizam.

Novi je humanizam post-teistički i post-ateistički. Proizlazi - za razliku od ultramodernizma koji se igra sa životom i smrću (kojima bi najposlije trebala pripasti samo virtualna realnost) ili pak kršćanstva koje čovjeku obećava vječni život (beskonačno trajno posmrtno postojanje) – iz konačnosti čovjekova bitka. Čovjekov život je obilježen smrtnom ranjivošću. I zato, naglašava Mario Kopić, nema Imena u ime kojega bismo mogli žrtvovati čovjekov život. Mogući su ratovi u ime ovog ili onog Boga, no nije moguć rat u ime nedodirljivosti života. Ne ubijaj! - to je jedina zapovijed koja nema i ne može imati iznimku.

Nezacjeljivu ranu svijeta Kopić otvara riječima Židova Salomona Behmija kojima je ovaj neuspješno pokušao zaštititi turskog časnika kapetana Ismaila, zarobljenog u Prvom balkanskom ratu: "Ne ubij! Grijeh je."


MARIO KOPIĆ rodio se 1965. godine u Dubrovniku. Studij filozofije i komparativne književnosti završio je u Zagrebu, filozofije (fenomenologije) i političke antropologije u Ljubljani, političke povijesti i povijesti ideja u Berlinu (kod prof. Ernsta Noltea), komparativne religiologije u Rimu (kod prof. Ide Magli). Znanstveno surađuje od 1992. do 1996. s Institutom za humanističke studije u Ljubljani, od 1998.do 2002. gostujući je znanstveni istraživač u Fondazione Julius Evola u Rimu, od 2002. godine slobodni znanstveni pisac i publicist. Objavio je knjige Iskušavanje rubova smisla (Dubrovnik, 1991.), S Nietzscheom o Europi (Zagreb, 2001.), Nietzsche e Evola (Rim, 2001.), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007.). Autor je zbirke publicističkih tekstova Proces Zapadu (Dubrovnik, 2003.). Prevoditeljska mu djelatnost obuhvaća više naslova s talijanskog, njemačkog, francuskog i slovenskog jezika. Jedan od protagonista makedonskog filma N.E.P. (1995.) redatelja Igora Ivanova.


Net.hr
23.07.2007.
  • još vijesti
  • Mario Kopić: Nezacjeljiva rana svijeta

web preporuke

Komentari