'Galovićeva jesen' ove godine obilježava dva desetljeća

U Koprivnici će se od 18. do 26. listopada odvijati Galovićeva jesen, koju zajednički organiziraju Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i Grad Koprivnica.

14.10.2013.
13:10
VOYO logo

Povodom ove okrugle i značajne obljetnice razgovarali smo s predsjednicom Organizacijskog odbora, prof. Enerikom Bijač.

Koji je značaj festivala za podravsku, ali i hrvatsku kulturu? Koliko on znači pjesnicima, a koliko publici? Mislim da znači jednima i drugima. Ove godine Galovićeva jesen zaokružuje 20 godina postojanja i putem te književne manifestacije sjećanja na velikog podravskog, značajnog hrvatskog pjesnika Frana Galovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaronimo li u tih 20 godina, vidjet ćemo da je ideja Galovićeve jeseni dozrijevala kao grozdje u Galovićevim Širovicama; taložila se nedefinirano u srcima podravskih ljudi, osobito kulturnih poslenika, postajući plamenom koji će buknuti definiranim nazivom književne manifestacije: Galovićeva jesen. Moglo je to biti samo Pramalet, Leto, Jesen, ili Zima, kao što je Fran nazvao cikluse u zbirci svojih kajkavskih pjesama Z mojih bregov, ali tada bi to bio parcijalni odnos i ponavljanje Galovića. Kao godišnje doba, jesen je duboko ispunjena, u njoj dozori i zima i proljeće i ljeto u najdubljem smislu kojim se može osmisliti ''razgovor'' čovjeka s majkom zemljom, s tim prahom od kojega smo i u koji ćemo se vratiti.

Kažete da ćemo se vratiti. Od kuda smo to krenuli, otišli – da ćemo se vratiti? U dubini jeseni kuca srce zemlje hraniteljice što biva i vatrom i vodom i zrakom i zemljom. Tu dimenziju Galović je intuitivno snažno osjetio i u pjesmama zbirke Z mojih bregov odživio, postajući tako znakom zemlje koja ga rodila, i oplodila da bude simbol podravskih mekota i širina: oriječenih, produbljenih, uznesenih njegovim kajkavskim stihom do najdubljeg smisla u kojemu podravski čovjek prepoznaje svoju dušu, svoje pretke i njihove korijene. Time je Galović svojom zbirkom Z mojih bregov u najdubljem sloju nematerijalne baštine Podravine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naziv upravo o tome govori, a sama književna manifestacija nastoji tu baštinu čuvati, osmišljavati, pronositi, prenositi… Iz Podravine i Hrvatske u svijet, u široki bijeli svijet koji je zaboravio sebi postavljati pitanja, a još manje davati odgovore na pitanja: od kuda? zašto? kako? kamo?...

Galovićeva jesen postala je međunarodni festival. Što je to donijelo festivalu? Jeste li time ostvarili i kakve trajnije međunarodne veze? Poruke zbirke Z mojih bregov prelijevaju se daleko preko Drave, iz lokalne dimenzije u globalnu i univerzalnu. U tom smjeru Galovićeva jesen se i razvijala u proteklih 20 godina, da bi pred tri godine prerasla u međunarodni festival književnosti koji je ugostio pjesnike iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Bugarske, Španjolske; ove godine dolaze nam pjesnici iz Poljske, Slovenije, Rusije, Italije, Francuske. Naravno i pjesnici iz Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta otvorenost je plodotvorna i za one koji k nama dolaze i za nas, za Podravinu, za hrvatsku kulturu. Otvaraju se novi kontakti, suradnje na međunarodnom planu, povezivanje kultura na konkretnim programima, promocija Koprivnice, Podravine, Hrvatske u svijetu. Pjesnici koji dolaze na Galovićevu jesen nisu oni koji su zalutali u pjesništvo; oni su ugledni pjesnici u svojim zemljama, pa i u svijetu, kulturni poslenici na važnim mjestima u svojim zemljama. Ostvarili smo značajne književne, kulturne suradnje, razvijat ćemo ih i dalje.

Festival traje devet dana i ima mnogo sadržaja. Što biste ipak istaknuli kao najvažnije dijelove? Galovićeva jesen je vrlo složena književna i kulturna manifestacija u kojoj sudjeluju gotovo sve kulturne institucije koje imamo u Koprivnici i šire, sve škole s područja Grada i Županije putem natječaja za Nagradu Mali Galović. Nemoguće je sve opisati na pravi način, teško je izdvajati. U tih devet dana toliko se raznih programa izdogađa, zanimljivih ljudima za čuti i vidjeti. Izdvajam programe s mladima; osobito mladima je doživljaj vidjeti toliko pjesnika stranih i domaćih u svojoj sredini, u Gimnaziji Fran Galovi, naprimjer, gdje učenici vode razgovore direktno na jeziku kojim pjesnik govori.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To im imponira donosi samopotvrdu temeljenu na vrijednosti znanja, potiče stvaralački nerv, budi u njima želju da i sami postanu osobnosti u svojoj profesiji itd. Dakle programi s mladima su snažni, glazbeno-poetski recital, pjesnička večer ima veliku težinu; kada prostruji riječ pjesnika u Domu mladih na raznim jezicima i u prijevodu na hrvatskom - ima to snagu, ljepotu, bajkovitost; dobre vibracije se šire. Sudjelovanje volontera u čitanju na javnim mjestima u gradu, u dječjim vrtićima… ima višestruki smisao u razvijanju senzibiliteta za mnoge dobrote, korisnosti za opće dobro, osobito za promociju knjige i čitanja.

Objavljena su i imena finalista za Nagradu Fran Galović na temu zavičajnosti. U finalu se našlo sedam autora? Upravo tako. To je već tradicija, tih sedam finalista, koje svake godine pozivamo da nam se pridruže na Festivalu i zajedno s nama slave Frana Galovića. Ove godine finalisti su, abecednim redom: Boris Domagoj Biletić, Mirjana Buljan, Mirko Ćurić, Mihaela Gašpar, Dražen Ilinčić, Antun Jozing i Delimir Rešicki i publika će sigurno imati što čuti od njih, kao i uživati u dobroj književnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
Cijena strasti
default_cta
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
Obiteljske tajne
default_cta
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
Gajin svet
default_cta
VOYO logo