subota, 01.11.2014.

Zoran Vakula:Snijega će biti i na Jadranu, računi za grijanje će porasti

Snijega će biti i na Jadranu, računi za grijanje će porasti

Meteorolog Zoran Vakula otkrio je u Intervjuu tjedna Danas.hr-a da nas očekuje hladna zima, zbog koje će troškovi grijanja porasti. Upozorava i da možemo očekivati nove poplave, ekstremne vrućine i 'polarne' hladnoće.

Smatrate li da je država nakon razdoblja obilnih oborina i poplava, koje su uzrokovale milijunske štete, na vrijeme reagirala na vaše prognoze i najave?
Ne znam. Nisam dovoljno upućen koliko se i kada reagiralo i učinilo. Medijske informacije koje su do mene došle bile su kontradiktorne.

Ne sumnjam u to da će vremenski ekstremi biti sve češći, kao jedna od posljedica klimatskih promjena.
Koji je razlog tako dugom razdoblju kišnog vremena?
Česti prodori vlažnog i nestabilnog zraka, te dugotrajno djelovanje polja sniženoga tlaka.

Posljednjih mjesec dana za vikend je redovito padala kiša. Slučajnost, ili postoje neki čimbenici koji utječu na takvu pojavu, s obzirom da postoje tumačenja kako se u većim gradovima vikendom smanjuje onečišćenje i da zato pada kiša?
Ako se dobro sjećam, četiri vikenda zaredom kiša je padala u većem dijelu zemlje. To nije ništa odveć neobično, a ljudi to pamte jer je riječ o vikendu, kada bi većina željela suho i stabilno vrijeme. Čuo sam za tezu o padanju kiše u gradovima vikendom zbog smanjivanja onečišćenja, koja u ovom slučaju ne stoji.

Jesu li uskoro moguće nove poplave, odnosno možemo li očekivati da će one narednih godina biti još veće ne bude li dodatnih ulaganja u zaštitu od poplava?
Ne sumnjam u to da će vremenski ekstremi biti sve češći, kao jedna od posljedica klimatskih promjena. To mi je prilično vjerojatno. No, stanje s branama, nasipima i sl., ne znam. Čini mi se normalnim da postoje stalna ulaganja u zaštitu, ali cjelokupno stanje u državi i šire vjerojatno to ne dopušta.

Možemo li očekivati bijeli Božić i kakvo bi vrijeme moglo biti za Novu godinu?
Za takve prognoze još je odveć rano. Podrobna prognoza po danima, s prilično velikom pouzdanošću, može se davati do 10 dana unaprijed, rijetko i do 15, čak češće samo do sedam dana. Naravno, postoje i dugoročnije prognoze, ali je vjerojatnost njihova ostvarenja zamjetno manja. Točnije, one se i verificiraju na drukčiji način od onih dnevnih prognoza. Primjerice, svakoga petka na raspolaganju je prognoza za četiri tjedna unaprijed, pri čemu je već velika dobrobit od tih prognoza ako valjano prognoziraju topliji i hladniji tjedan od prosjeka, s viškom i manjkom oborina od nekih uobičajenih količina. Također, postoje i prognoze za šest mjeseci unaprijed, koje valja vrednovati po ostvarenju prognoze odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosjeka i ukupne mjesečne količine oborine od nekih klimatoloških srednjaka.


Snimio i montirao: Franjo Tot

Stariji ljudi zbog vrućeg ljeta, koje je iza nas, i nedavnih vremenskih pojava smatraju da je pred nama vrlo hladna zima s mnogo snijega. Postoje li već neke sezonske prognoze i što vi predviđate za zimu?
Prognoze za zimu, razdoblje prosinac – veljača, upućuju na vjerojatnije negativno odstupanje srednje sezonske temperature od prosjeka za naše krajeve, ili najviše na prosjek, pri čemu se prosjek i dalje izračunava prema razdoblju od 1961. do 1990. godine, a ne iz posljednjih desetak godina, znatno toplijih. Mogućnost da zima bude toplija nego je to uobičajeno za sada je vrlo mala. No, za konačnu prognozu još valja pričekati kompjutorske izračune sredinom listopada i posebice sredinom studenoga.

Hladnije od prosjeka ne znači odmah i 'polarnu hladnoću', iako to neki vole tako nazvati. Za očekivati je da se dogode razdoblja s jako hladnim vremenom, pa čak, zašto ne, i s nekim ekstremnih hladnoćama. Ekstrema je posljednjih godina napretek. No, trenutačno nije moguće dati kvalitetnu i pouzdanu prognozu kada bi točno tijekom zime bilo ekstremno hladnih dana i razdoblja. Također, mogu se očekivati i toplija razdoblja tijekom zime, a ne stalna hladnoću. Prosjeci se izračunavaju na kraju sezone i ponekad mogu upućivati na sasvim suprotne dojmove o vremenu od onoga što ljudi pamte. Primjerice, ovo je ljeto, nakon što su obrađeni svi podaci, u Hrvatskoj dobilo ocjenu 'vrlo toplo' i 'ekstremno toplo', a dojam mnogih ljudi koje sam čuo nije bio takav.

Uostalom, već je dokazana razlika između 'hladne', objektivne statističke analize i subjektivnog, selektivnog ljudskog pamćenja, opisano i u staroj poznatoj pjesmi Pamtim samo sretne dane.

Po nekim su se medijima mogli čuti komentari kako će ova zima biti hladnija kod nas nego u Skandinaviji. Možda će neki dani i razdoblja uistinu i biti takvi, ali za cijelu zimu se takvo što ne bih usudio prognozirati. Ne znam napamet njihove prosjeke, a i ne stignem ih uspoređivati. No, znam da prognoze za zimu u Skandinaviji upućuju na povećanu vjerojatnost za pozitivno odstupanje od njihovih prosjeka – to, naravno, nužno ne znači da će cijela zima biti toplija nego kod nas. Ako je netko negdje vidio sliku anomalija srednje sezonske temperature nad Europom, a takve se slike mogu naći na raznim internetskim stranicama, te uočio nad Skandinavijom crvene boje, a kod nas plave, to nužno ne znači da će ondje biti toplije nego kod nas, nego na povećanu vjerojatnost da odstupanje od uobičajenih vrijednosti ondje bude pozitivno, a kod nas negativno.

Hoće li biti snijega?
Vjerojatno hoće, ali ne može se pouzdano reći kada i koliko. Osim u kopnenom području, tijekom zime s prosječnom temperaturom zraka, te posebice hladnijom od prosjeka, za očekivati je pojavu snijega i na Jadranu. To nije ništa osobito neobično i ne bi trebalo dramatizirati, samo pripremiti se i na takve uvjete, osobito u prometu.

Foto: FOTO: Marija Pavliček

Najkraće bi se za sljedeću zimu moglo reći kako će biti 'hladna i suha', ali u tim se riječima može sakriti mnogo toga.
Inače, osim negativnog odstupanja srednje sezonske temperature od prosjeka, prognoze za oborinu upućuju na zaključke o vjerojatnijem negativnom odstupanju od uobičajenih količina oborine na našim prostorima. Pa, kad se tomu doda još i prognoza pozitivnog odstupanja srednjeg tlaka zraka, što upućuje na izraženije djelovanje anticiklona tijekom zime na našem dijelu Europe, najkraće bi se za sljedeću zimu moglo reći kako će biti 'hladna i suha', ali u tim se riječima može sakriti mnogo toga.

Nitko trenutačno ne može reći kakvi će biti pojedini tjedni u zimskim mjesecima, te kada će biti najhladnije, kada najtoplije, odnosno može, ali pouzdanost takvih prognoza je upitna. U DHMZ-u za sezonske prognoze po mjesecima koristimo rezultate ECMWF-a iz Readinga (Velika Britanija), jednog od vodećih svjetskih središta za dugoročne prognoze. Prema njihovim trenutačnim prognozama, posljednji mjesec prognoze je ožujak, za koji je vjerojatnije da će u našim krajevima biti prosječne temperature, ili malo topliji od prosjeka, ali tako dugoročne prognoze još su podložne promjenama.

U svakom slučaju, o tome kakva će biti zima još će biti riječi. Trenutačne prognoze njezine hladnoće trebale bi potaknuti odgovorne za pravodobno organiziranje, planiranje i nabavku potrebnih energenata. Troškovi grijanja, između ostaloga, mogli bi biti veći nego lani, a minusi na računima mnogih, nažalost, veći... No, to je već sfera ekonomije, a ne meteorologije...

U kojem razdoblju zime se očekuje najviše oborina?
Prema trenutačnim prognozama, od tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) izglede za prosječne oborine, pa čak ponegdje možda i malo više od prosjeka, postoje u prosincu. No, oborine je nezahvalnije prognozirati od temperature, pa su promjene još, naravno, moguće.

Gdje je hrvatska meteorologija u odnosu na svjetske domete?
Mislim da dobro pratimo što se gdje radi i kakvi su rezultati, te da se shodno financijskim mogućnostima razvijamo.

Jesmo li u pravu kada se naljutimo zato jer pada kiša, a prognostičar je sinoć tvrdio da će biti suho vrijeme?
Ljudi se imaju pravo ljutiti na sve i svašta, pa i na prognozu. Uostalom, to je prognoza!

Osjećate li se 'ugroženim' zbog trenda da prognozu vremena gledateljima sve češće predstavljaju zgodne voditeljice i mladi voditelji?
Ne, ne osjećam se 'ugroženim'. A i ne smatram da stoji teza o 'sve češćem' pojavljivanju. U Hrvatskoj se to pokušavalo više puta, ali se pokazalo da ljudi više vjeruju nama jer smo precizniji. Pokazali su to i rezultati gledanosti, većina se odlučila za 'prave' meteorologe prognostičare, koliko god bili nesavršenog izgleda i prezentacije.


Snimio i montirao: Franjo Tot

Što vas kod kolega može najviše izbaciti iz takta? Pogrešna prognoza ili nešto drugo?
Ovisi o situaciji. Ljudski bezobrazluk, glupost, drskost, bahatost... ne čine me sretnim... A ni pogrešna prognoza.

Više me ne zove poznanik kojem sam tri godine krivo prognozirao vrijeme

Kada ste se i zašto odlučili baviti meteorologijom?
Kad sam upisivao PMF, smjer dipl. ing., nisam znao što ću biti 'kad odrastem'. Cilj mi je bio što prije diplomirati, zarađivati svoj kruh, biti dipl. ing. koji može raditi i u privredi i u školi. Pričali su mi da je mogućnost izbora veća nego da, primjerice, završim profesorski smjer. Nakon druge godine, iako sam imao sve potrebne ispite za upis ma kojeg smjera, odlučio sam se za geofiziku s meteorologijom. I nije mi žao! Nisam se vidio kako u budućnosti vrijeme provodim u laboratoriju, ili kako smišljam i dokazujem nove teorije... Meteorologija mi je bila 'prizemnija', bliža...

Kada ste prvi puta stupili pred kamere i kakav je bio osjećaj?
Pred kamerama sam bio još u osnovnoj školi. Uz mnoge druge aktivnosti, bio sam aktivan i u Kino klubu Slavica, koji je djelovao pri Osnovnoj školi Petra Preradovića u Pitomači. Tada mi je bio jedan od uzora gospodin Marušić, legenda hrvatskog crtanog filma... Radio sam svašta, a sada, kad vrtim film unatrag, sve mi se češće nameće zaključak kako je Bog htio da sada u svom poslu spojim većinu od onoga što sam nekada radio pod 'slobodnim aktivnostima' u osnovnoj i srednjoj školi – novinarstvo, pisanje sastavaka, recitiranje, vođenje konferansi, pisanje i izdavanje časopisa, bavljenje fizikom i matematikom...

Glede kamera i meteorologije, početak javnog nastupanja i prezentacije vremenske prognoze bio je za Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza 1996. – na prvu godišnjicu Oluje i oslobođenja Knina. Pripremao sam se za taj nastup danima i svejedno imao žestoku tremu. Blaženka Leib bila je voditeljica Dobrog jutra, pomagala mi, ali je glas drhtao...

Planirate li godišnji prema prognozi, ili je ipak presudan termin?
Godišnji ne planiram na temelju prognoze iz već spomenutih razloga mogućnosti i nemogućnosti dugoročnog prognoziranja... Termin dogovaram sa suprugom. Kompromisi su nužni, bez obzira na vrijeme. No, zato druga putovanja planiramo i prilagođavamo shodno vremenskoj prognozi.

Zovu li vas često prijatelji za prognoze prije vikenda ili prije godišnjeg?
Za godišnji već većina zna da im ne mogu pomoći, a ostale prognoze uobičajena su svakodnevica, i prijatelja i ne-prijatelja.

Postoji li neka pogreška u prognozama koju ste posebno zapamtili?
Bilo ih je, a i još će ih biti... Sjećam se neugodne situacije kada čak tri godine zaredom jednom poznaniku nisam dobro prognozirao vrijeme kada me je zvao, iako sam se pošteno potrudio najbolje što mogu... Više me ne zove... Ne znam je l' mi ne vjeruje, ili su razlozi druge prirode...

Tihomir Jambrović
07.10.2010.
  • još vijesti
  • Snijega će biti i na Jadranu, računi za grijanje će porasti

web preporuke