Roden je u Kumrovcu, u Zagorju, u mjesovitoj hrvatsko-slovenskoj obitelji u svibnju 1892. godine. Za njegova zivota rodendan je obiljezavao 25. svibnja poznat i kao Dan mladosti. Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu i imao cin kaplara. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine, pa je ondje neko vrijeme proveo kao zarobljenik.
U njegovim sluzbenim biografijama, u poratnom periodu, navodi se kako je potom sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem listopada 1920, kada postaje clan Komunisticke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ.
Radio je i skolovao se, 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vrijeme najostrijih cistki unutar sovjetske nomenklature, i komunisticke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunistickih prvaka.
Kao voda KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilacka vojska), a iz rata je izasao kao legendarni voda.
Na celu Jugoslavije bio je punih 35 godina. https://www.youtube.com/embed/Q7Txj43GmYA Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom provele su komunisticku revoluciju - tijekom i nakon rata, u kojoj su, izmedu ostalog, u provodenju revolucionarne 'pravde' nestale i desetine tisuca nekomunista. Sve se to odvijalo pod maskom 'borbe protiv suradnika okupatora'.
Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunistickih partija i odolijevao snaznom Staljinovom pritisku, nakon cega je godinama vjesto balansirao izmedu istocnog i zapadnog bloka, izborivsi za Jugoslaviju poziciju celnice Pokreta nesvrstanih.
Tijekom pedesetih godina, Jugoslavija je zbog toga dobijvala znacajnu financijsku i vojnu pomoc od SAD-a.
Bio je jedan od osnivaca Pokreta nesvrstanih, sto je u tadasnjim medunarodnim okolnostima imalo veliki znacaj. Njegova uloga u tom pokretu, u kasnijoj fazi, posebno je upamcena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrze po strani od utjecaja pojedinih problokovski opredijeljnih clanica.
U unutarnjoj politici, stjecajem raznih okolnosti, vjerovatno i duboke starosti, ostavio je ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrzivo za funkcioniranje SFRJ - Ustav iz 1974. godine. Specifican sustav konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerjesiv problem kada se SKJ raspao.
Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je vise od 200 visokih duznosnika iz cijelog svijeta, pise B92.
