Danas.hr

Struktura prihoda državnog proračuna otkrila je, između ostaloga, kojemu poroku Hrvati pribjegavaju kad im je stvarno teško, odnosno kad je kriza najdublja. Proračun dokazuje i koliko će nemoguća biti misija Ministarstva financija da smanji rashode za zaposlene.

Deficit državnog proračuna, prema neslužbenim podacima do kojih je došao Novi list, i dalje je visok i iznosi 7,2 milijarde kuna: država je prikupila 63,062 milijarde kuna, a potrošila 70,286 milijardi kuna, što je tek oko 250 milijuna kuna ili 0,3 posto manje nego lani. Lani je iznosio 9,7 milijardi kuna, iz čega proizlazi da je smanjen za 2,5 milijarde kuna.

To ne znači da su rashodi smanjeni, kako je najavljivano, već država ima više prihoda i to zbog povećanja PDV-a s 23 na 25 posto. Ubrala je 22,95, što je 9,3 poto više od prošlogodišnje 21 milijarde kuna.

Ni turisti ne pomažu u piću i 'vozanju'

Prihodi od trošarina su pali sa 6,1 na ovogodišnjih 5,95 milijardi kuna, a nije pomogla ni turistička sezona. Naime, Hrvati puno manje piju i manje lutaju - trošarine za benzin donijele su 200 milijuna manje nego lani (3,04 milijarde), a trošarine na alkohol pale su, unatoč europskom nogometnom prvenstvu, za 10,8 posto. Prihod proračuna od piva pao je za 3,1 posto.

Jedino su rasli prihodi na cigarete i to za 7,6 posto, pa je proračun na pušačima zaradio gotovo dvije milijarde kuna.

Zanimljivo je da je Vlada, unatoč najavama da će na zaposlenima uštedjeti dvije milijarde kuna, zapravo povećala izdatke za tu stavku - za 200 milijuna kuna. Zato list izražava sumnju da će Vladi to uspjeti, pa sve da i svi pristanu na uštede na božićnicama, prijevozu, ugovorima o djelu, smanjenju plaća u obrazovanju.