Prema podacima iz OECD-a svaki drugi stanovnik Europske Unije ima prekomjernu težinu ili je pretio. U mnogim se evropskim zemljama udio pretilih u posljednjih 20 godina udvostručio.
Kakva je situacija u Hrvatskoj? GfK je u dva navrata - 2010. i ponovno 2014. godine na reprezentativnom uzorku odraslih građana Hrvatske, prikupio podatke o tjelesnoj težini i visini. Iz tih je podataka izračunat BMI (Body Mass Index1 ) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.
Trendovi nisu ohrabrujući
Sudeći po rezultatima, više od polovine (56%) odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretila. U tom pogledu ne zaostajemo za Europom. Ni trendovi nisu ohrabrujući. Naime, u posljednje je četiri godine broj odraslih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom nešto porastao.
Prosječni BMI je 2010. godine bio na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primjećen je u skupinama mladih ljudi (15 do 35 godina).
Na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin
GfK istraživanje iz ožujka ove godine pokazuje da je tijekom jeseni i zime ukupno 24% građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu.
Regija Zagreb i okolica iznad su hrvatskog prosjeka. Naime, u Zagrebu je svaki treći građanin nešto poduzimao po pitanju smanjenja težine.
Građani koji se žele osloboditi suvišnih kilograma u pravilu se okreću vježbanju ili/i dijeti. Samostalno vježbanje kod kuće ili u prirodi češći je izbor od odlaska na fitness, u teretane i slično. Manji se broj odlučuje za lijekove, preparate ili prehrambene proizvode za smanjenje težine.
