Danas.hr

Slovenija traži dodatno protezanje teritorijalnog mora, obuhvativši time površinu veću od 400 četvornih km, iako je u dokumentaciji za članstvo u EU navela da ima 180 četvornih km.

Ugledni stručnjak za međunarodno pravo Davor Vidas izjavio je to zamoljen da komentira izračun objavljen ovih dana u ljubljanskom Delu, u sklopu osvrta Vojka Volka iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova, po kojemu je površina Hrvatske u atlasu Mozaik knjige objavljenom 2002., bila navedena kao 56.542 četvorna kilometra, a u podatcima hrvatske Misije pri EU iz lipnja ove godine 56.594 četvorna kilometra, dakle 52 četvorna kilometra više.

Vidas smatra da je, s obzirom na međunarodnopravni domašaj, doista važno utvrđivati točne geografske podatke, jer su te okolnosti ključne za protezanje prava države na moru. Podsjeća, međutim, da su preciznije izmjere i izračun broja i površine hrvatskih jadranskih otoka i obalne crte objavljeni tek u znanstvenim i stručnim radovima 2004., kada su među ostalim ispravljeni zastarjeli podatci o broju hrvatskih otoka, otočića i hridi, kojih je ukupno 1246, a ne 1185 kako se nekoć navodilo temeljem manje preciznih metoda.

Izmjene "protezanja" državnog područja do kojih je posljednjih godina došlo s obzirom na Sloveniju su, međutim, sasvim drukčije naravi, tvrdi Vidas. Podsjeća kako je Slovenija svojim propisima s kraja 2005. i početka 2006. postavila zahtjev za teritorijalnim morem do točke 5 iz Osimskog ugovora i zamišljene točke T-6, a obje su znatno izvan 12 nautičkih milja od njezina kopnenog područja, što bi, premda protivno međunarodnom pravu, kako napominje, dalo ukupnu površinu teritorijalnog mora tj. državnog područja Slovenije na moru od oko 414 četvornih kilometara.

"U svojoj dokumentaciji za pristupanje u članstvo EU, Slovenija je u prosincu 1998. navela da ima obalnu crtu od 45 kilometara i pripadajućih 180 četvornih kilometara teritorijalnog mora, što znači da sada, kao članica EU, svojim novim propisima prisvaja dodatnu površinu teritorijalnog mora, odnosno državnog područja na moru od oko 234 četvorna kilometra, što je čak 130 posto veća površina od one iskazane u slovenskim pretpristupnim dokumentima", rekao je Vidas.

Za ilustraciju, kako ističe, riječ je o površini mora koja je usporediva s površinom oko 160 Bledskih jezera, pa stoga spor o razgraničenju na moru s Hrvatskom i nije tako bagatelno pitanje kako se ponekad želi prikazati.

Ranije navođenih 180 četvornih kilometara teritorijalnog mora, kako objašnjava, Sloveniji bi pripalo razgraničenjem teritorijalnog mora s Hrvatskom temeljem crte sredine.

Vidas navodi da se međunarodna sudska i arbitražna praksa u sporovima o razgraničenju na moru osobito konsolidirala u posljednjih 15-ak godina, dajući glavni naglasak na objektivne okolnosti kao što je položaj i konfiguracija obale. Slovenija bi svoje zahtjeve stoga mogla temeljiti tek na takvim, pravno relevantnim okolnostima, a ne na željama ili pozivanju na "povijesne razloge", "vitalne interese" i slično u argumentiranju prava za koja smatra da joj pripadaju na moru, tvrdi Vidas.