Danas.hr

'Prvog srpnja 2007. godine, kada sam podigao kredit, kamata mi je bila 4,99 posto, a mjesečna rata 6.300 kuna. Godinu dana poslije kamata mi je porasla na 5,99 posto, danas je 6,30 posto, a rata 9.230 kuna', požalio se jedan Splićanin.

''Meni je u tri godine gotovo 3000 kuna porasla rata stambenog kredita od 150 tisuća švicarskih franaka. Prvog srpnja 2007. godine, kada sam podigao taj kredit, kamata mi je bila 4,99 posto, a mjesečna rata 6.300 kuna. Tečaj franka bio je 4,5 kuna. Godinu dana nakon podizanja kredita kamata mi je porasla na 5,99 posto, danas je 6,30 posto, a rata 9.230 kuna. Nisam ja jedini s ovakvim problemima, ima nas dosta kojima nije jasno kako banke mogu tako zarađivati na građanima u uvjetima kada tečaj 'švicaraca' raste i po 30 posto'', ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Splićanin T.Z.

Švicarski franak zabilježio je najvišu razinu u povijesti prema euru nakon što je pojačana zabrinutost u vezi sa stanjem u bankama i sa zaduženošću država eurozone nagnala ulagače da potraže sigurna utočišta za kapital. Euro je tako kliznuo na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 1,2766 franaka, piše Business.hr.

Ogorčen je time što će, kako stvari stoje, 150 tisuća franaka za 15 godina, na koliko se zadužio, otplaćivati toliko da će ukupno iskeširati 450 tisuća. Jasno mu je, kamata po kojoj se zadužio je promjenjiva, ali ne da mora biti baš ovoliko promjenjiva pa da mu rata u tri godine naraste za 47 posto.

Dok tečaj švicarskog franka raste i nitko ne zna koliko će dugo to trajati, čak i bankari nastoje olakšati teret svojim dužnicima, pa je od kolovoza Raiffeisenbank za takve stambene kredite kamate od 5,20 do 6,95 posto spustio na pet posto, a o tome razmišljaju i u Erste&Steiermärkische Bank.

Iz Societe Generale Splitske banke kažu da pomno i detaljno prate situaciju na tržištu, kretanje kamata i tečaja te da će klijente o svakoj odluci obavijestiti na vrijeme. Iz nekoliko drugih velikih banaka nisu odgovorili na pitanja Slobodne Dalmacije.

Trenutačno se za jedan franak treba platiti 5,639 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, što je 15 posto više nego početkom ove godine, kada se tečaj 'švicaraca' kretao oko 4,9 kuna. U godinu dana je tečaj porastao za 16,7 posto, a čak je 26,7 posto viši od onoga koji je vrijedio u isto vrijeme 2007. godine.

Kako nitko ne zna koliko će još dugo na krilima globalne krize jačati 'švicarci', čiji se tečaj prema kuni određuje preko tečaja CHF prema euru na svjetskim tržištima, nameće se pitanje isplati li se kredit pretvoriti, odnosno konvertirati u eure.

Dakako, to ovisi o mnogo stvari, jer oni koji su se prije pet-šest godina zadužili na rok od 20 godina, mogli bi se iznenaditi kada spoznaju da nakon nekoliko godina uredne otplate duguju gotovo jednaku svotu kao i prvog dana potpisivanja ugovora o kreditu. Razlog tomu je da se u prvoj polovici otplatnog roka uglavnom vraćaju – kamate.

Nadalje, krediti u eurima skuplji su od onih u 'švicarcima', čak i danas, a prilikom konverzije treba računati i na neke dodatne troškove.

U Erste banci, primjerice, raspon kamata za stambene kredite u 'švicarcima' iznosi od 5,20 do 6,90 posto, a u eurima od 6,35 do 7,20 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Prethodni članak:

Nije lako izaći iz 'švicarskog ropstva' (03.07.2010.)