Danas.hr

Hrvatska je prevalila psihološku granicu visine vanjskog duga od 100 posto brutodomaćeg proizvoda. Na rast duga do kraja godine od oko 103 posto BDP-a ponajprije će utjecati zaduživanje države i tvrtki u njezinu vlasništvu.

Naime, prema posljednjim podacima HNB-a, inozemni dug na kraju travnja iznosio je 42,8 milijardi eura, što je 276 milijuna eura manje nego na kraju prošle godine, ali to će se promijeniti, piše Večernji list.

Privremeno smanjenje vanjskog duga na početku godine dogodio se zato što se država tada zaduživala na domaćem tržištu, a krajem godine će na stranom. Rješavanje nelikvidnosti u državnim tvrtkama kojima se Vlada ponosi, također košta pa se i one moraju zadužiti.

Smanjenje duga države posljedica je podmirenja obveze prema dospjeloj euroobveznici te refinanciranja duga na početku godine na domaćem tržišta kapitala.

Ali stanje će se do kraja godine promijeniti. Prema prijašnjim prognozama analitičara Raiffeisen banke, bruto inozemni dug do kraja godine bit će 47,5 milijarda eura. Istu visinu prognozira i Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke, a ona je već na 103 posto BDP-a, piše list.

Napominju i da loša gospodarska situacija onemogućuje potražnju privatnih tvrtki za stranim izvorima.

Prethodni članci: