Danas.hr

Nakon informacije da je Katedra Mirajane Sander za 'lijepe pare', obavljala arheološka istraživanja na trasama kojima prolaze autoceste, Kalmeta je odlučio 'zasukati rukave'.

"Zatražit ću od Nadzornog odbora Hrvatskih autocesta izvještaj o arheološkim radovima na trasama kojima prolaze autoceste", izjavio je u utorak ministar prometa Božidar Kalmeta.

Time je reagirao na brojne medijske napise o stotinama milijuna kuna koje je od 2000. godine HAC isplatio Ministarstvu kulture za istraživanje arheoloških lokaliteta na područjima preko kojih prolaze trase autocesta.

Riječ je o arheološkim istraživanjima koja se povezuju sa suprugom bivšeg premijera Mirjanom Sanader, inače zaposlenicom Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Upravo stoga, Kalmetin potez, piše Jutarnji list, mogao bi značiti konačno odmicanje od Sanadera kojeg je do jučer branio.

Prema informacijama iz kabineta ministra kulture Bože Biškupića, Ministarstvo je s Filozofskim fakultetom u 2008. i 2009. ugovorilo poslove u vrijednosti 2,5 milijuna kuna, no Katedra na kojoj radi Mirjana Sanader nije vodila niti jedno istraživanje na autocestama već je sudjelovala na jednom lokalitetu u Dalmaciji kao dio terenske ekipe.

Neslužbeno se, pak, saznaje da je HAC s Ministarstvom kulture potpisao ugovore u vrijednosti nešto većoj od 400 milijuna kuna. Taj podatak se poklapa s podacima iz Ministarstva, koje je osim s HAC-om ugovore potpisalo i s tvrtkom Autocesta Rijeka -Zagreb. Riječ je o 11 ugovora s poslovima vrijednim 337 tisuća kuna.

U posljednjih nekoliko godina izdvajanja za arheološka istraživanja značajno su se povećala, a bez transparentnog javnog prikaza troškova. U Ministarstvu pojašnjavaju kako se troškovi "temelje na parametrima dobivenim terenskim radom" dodajući da se taj iznos "ne odnosi samo na arheološka iskopavanja, već i na druge radnje vezane uz postupak zaštite arheološke, ali i druge kulturne baštine ugrožene izgradnjom prometnica." Veća izdvajanja pojašnjavaju i većim brojem lokaliteta, pa time i istraživačkih radova. A navode i da je, kako prenosi Jutarnji list, "dužnost svake države brinuti o baštini, a to ima i svoju cijenu".

Izvođače radova, tvrde u Ministarstvu, biraju putem javnog natječaja te su dosada angažirali 23 muzejske i znanstvene institucije i privatne tvrtke koje su osposobljene za ove poslove.

Prethodni članak: