Danas.hr

Milijun eura, prema slovenskom prijevodu sporazuma, namijenjeno je arbitrima, a premda u hrvatskom MVP-u nemaju procjenu troška arbitraže, računa se da bi i Hrvatska posrednicima mogla platiti isti iznos.

Hrvatska i Slovenija popola će dijeliti troškove arbitraže granica iako je u prvom Rehnovom prijedlogu bilo predviđeno da ih snosi EU.

U slovenskom prijevodu Sporazuma navodi se brojka od pet milijuna eura, s tim da nije jasno je li riječ o godišnjem ili ukupnom trošku arbitraže. U tekstu se, naime, navodi milijun eura za arbitre, a četiri milijuna za troškove slovenske delegacije. Iz toga je Večernji list zaključio da bi i troškovi hrvatske strane mogli biti približno jednaki.

U hrvatskom MVP-u kažu da "još ne mogu procijeniti koliko će arbitraža stajati".

Sastanci s arbitrima odvijat će se u Bruxellesu, a EU daje "tehničku" pomoć, prostor. Kod štedljive varijante dvije će zemlje angažirati arbitre po potrebi, plaćene po satu, dok bi neracionalno bilo da ih se plaća za "puno radno vrijeme".

Stručnjaci američke pravne tvrtke Briscoe Ivester&Bazel LLP iz San Francisca, koji se bave graničnim sporovima na moru, navode kako će arbitri stajati najmanje 500 eura po satu.

U arbitraži između HEP-a i Slovenije (oko NE Krško) arbitri ne naplaćuju po satu, nego osmosatnom danu, što je jeftinije i iznosi – oko 2000 eura dnevno za svakoga.

Komisija može samo objediniti imena arbitara

Dr. Davor Vidas, stručnjak za međunarodno pravo, za Večernji list je napisao da je prevoditelj, po svemu sudeći, bio u nedoumici, pa i teškoćama da nađe odgovarajući izraz na hrvatskom jeziku.

U engleskom izvorniku članka 2. Arbitražnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije piše da će popis kandidata za arbitre biti established by od strane predsjednika Europske komisije i povjerenika za proširenje, tumači Vidas.

"Zar će predstavnici Europske komisije imenovati kandidate za arbitre, a Hrvatska zatim podmirivati račun za troškove arbitara?!", pita se Vidas te zaključuje da bi to bio čudan obrazac ponašanja buduće "europske Hrvatske".

"Europska komisija može djelovati samo u drugom koraku nastanka popisa arbitara, tehničkom objedinjavanju imena kandidata za arbitre, koje ravnopravno imenuju države u sporu, na zajednički popis.

Komisija treba osigurati objektivnost popisa, tako da se iz njega ne vidi koja je država imenovala kojeg kandidata, što je važno ako će na kraju tri arbitra s popisa birati predsjednik Međunarodnog suda."

Europska komisija, osim što nema kompetencije u pitanjima razgraničenja, tijelo je organizacije čija je članica samo jedna država u sporu – Slovenija, piše Vidas za Večernji list.

Prethodni članci:

Pahor i Kosor potpisali Sporazum o arbitraži (04.11.2009.)
Vlada pogrešno prevela ugovor (03.11.2009.)
Sabor izglasao arbitražu, SDP suzdržan (02.11.2009.)
'Sporazum je diktat koji nas baca na koljena' (01.11.2009.)