Na udaru su osobito mjesta koja su od najbliže bolnice udaljena po 40 kilometara i više, poput Kutine, Metkovića, Novalje, Sinja, Imotskog... Takva mjesta imaju po jedan T1 tim u kojem su doktor medicine, medicinska sestra ili tehničar i vozač, piše Novi list.
"Ljeti nam je nešto lakše, jer imamo dodatni tim na autoputu, ali je promet autocestom kraj Kutine intenzivan čitave godine. Nisu to samo prometne nesreće, dolaze nam i ljudi s infarktom" kazala je doktorica Tanja Pekez Pavliško.
"Imali smo slučaj da je čovjek presjekao arteriju, strašno je krvario, a naš je tim bio u Sisku. Kolege su djelomično zaustavili krvarenje i postavili venski put, a na drugi tim čekali su punih 40 minuta", prepričava ova obiteljska liječnica. Smeta je, kaže, što se od obiteljskih liječnika očekuje da rade i ono za što nisu obučeni, ili su jednostavno 'izašli iz štosa'.
Timovi hitne pomoći bili bi, smatra ova liječnica, puno funkcionalniji kad bi medicinski tehničari, kao što je to slučaj u brojnim zapadnim državama, smjeli pacijentu dati lijek protiv bolova, upotrijebiti defibrilator ili spasiti pacijenta u anafilaktičkom šoku.
Sve to bi poboljšalo hitnu medicinsku skrb
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) slažu se da bi medicinske sestre i tehničari u timovima T2, koji su velika potpora timovima T1, trebali imati veće kompetencije, što bi poboljšalo hitnu medicinsku skrb. Prema indikatorima kvalitete, tvrde u HZHM-u, timovi na mjesto intervencije stignu najkasnije do 10 minuta od poziva u urbanim, a 20 minuta od poziva u ruralnim sredinama u 80 posto slučajeva.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Medicinskim-tehnicarima-u-vozilima-hitne-vece-ovlasti
