"Cijena naše države, neovisnosti i suverenosti je užasno visoka", rekao je premijer Zoran Milinović u obraćanju studentima, ističući da smo 20 godina čekali na ulazak u Europsku uniju. Dodao je da je sada sudbina u našim rukama te da se trebamo osloboditi kompleksa da je za sve naše probleme kriv netko drugi, jer nacije koje ne shvaćaju da nije tako završe u problemima.
Zatekli smo loše stanje, a stvari smo morali mijenjati oslanjajući se navlastite recepte i izabrali umjereno porezno opterećenje. U vremenima krize sve je stvar pravog balansa.Za EU premijer je rekao da je "birokratsko-administrativna tvorevina" koja je u tom pogledu dovedena do savršenstva, a da će u trenutku kada Hrvatska postane članica, što se fiskalne politike tiče, biti ujednačena više nego ikad.
"Izgleda da izlazimo iz krize", dodao je premijer u kontekstu razmatranja europske budućnosti.
"Nadam se da ćemo suvereno upravljati svojim financijama i proračunom, i da će ljudi moći dostojno živjeti od svog rada na kvalitetnim poslovima", rekao je Milinović odgovarajući na pitanje kako vidi Hrvatsku za deset godina.
Studenti su Milinovića postavili brojna pitanja, o stabilnosti na Balkanu, proračunu, povećanju stope PDV-a, zapošljavanju mladih, a zanimao ih je i krojenje izbornih jedinica te nelogičnosti oko popisa birača.
Sve je stvar balansa
Jedan od studenata rekao je kako smatra da u razdoblju kada je u ekonomija u padu i nije najbolji potez povećanje stope PDV-a.
"Zatekli smo loše stanje, a stvari smo morali mijenjati oslanjajući se navlastite recepte i izabrali umjereno porezno opterećenje. U vremenima krize sve je stvar pravog balansa", odgovorio mu je Milanović. Kada bi se "rezalo" radikalno, dodao je, bile bi ugrožene gospodarske aktivnosti, te bi se išlo na ruku vjerovnicima.
S obzirom na tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i svijetu, Milinović je studentima rekao da će njihova borba za radno mjesto biti teška.
"Neće biti lako i nije lako. Godinama smo imali hiperprodukciju nekih zanimanja. Morat ćete se boriti više nego generacije koje su fakultete napustile prije pet-šest godina", rekao je Milanović, ističući da nam već sada nedostaje liječnika i da ćemo kroz nekoliko godina vjerojatno trebati zapošljavati liječnike iz zemalja gdje je obrazovanje manje kvalitetno.
Zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, premijer je upozorio da je udio mladih među nezaposlenima iznad 30 posto, dok je primjerice u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj svega 8 posto.
Studenti su Milanovića upitali namjerava li pooštriti kriterije što se tiče znanja engleskog jezika za naše političare koji odlaze u Europski parlament.
Milanović je odgovorio da Europski parlament nije diplomatska akademija, nego parlament, te da u tom smislu od hrvatskih parlamentaraca, koji sada imaju status promatrača, ne očekuje da savršeno pričaju engleski.
"Ne izvlačite zaključke iz jednog short-cut priloga jer daju zavarati", poručio je, aludirajući na prilog u kojem je SDP-ova zastupnica strong>Ingrid Antičević Marinović pokazala zavidno neznanje engleskog. Koliko je premijeru poznato, svih 12 hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu, govore engleski jezik.
Jedna je studentica premijera nazvala Stjepanom Radićem našeg vremena i uputila mu "rudarski poziv" za provođenje reforma.
Premijera Milanovića su studenti pitali je li istina da nije pao niti jedna ispit, na što je on odgovorio potvrdno. Otkrio je i da je imao prosjek ocjena nešto manji od 4,5, studirao pet godina i išao na međunarodna natjecanja. Na konzultacije kod profesora, kaže, nikada nije odlazio.
