IPK je, podsjetimo, najpoznatiji alat za mjerenje korupcije u svijetu, a sastavlja se na temelju istraživanja koja provode strane nezavisne ustanove. Ocjene se kreću od nula za potpunu korupciju do 10, kada korupcija nije zabilježena. Indeks od 4,1 smješta Hrvatsku na 62. mjesto na ljestvici.
Samo je 2008. godine Hrvatska imala IPK 4,4 kada je bila smještena između Namibije i Samoe.
"Premda nije riječ o egzaktnim ocjenama koje se mogu u potpunosti uspoređivati i na temelju kojih se može tvrditi da se korupcija u nekoj zemlji povećava ili smanjuje prekidanje pozitivnog trenda sigurno nije ohrabrujuće i pokazuje da se reforme na području javne uprave i sudstva u Hrvatskoj trebaju još odlučnije provoditi. Hrvatska je ocjenu 4,1 imala i za 2007. godinu, a za 2008. je imala dosad najvišu ocjenu – 4,4", ističu u TIH-u.
Radi se o prvoj godini drugog uzasopnog mandata. Već sljedeće, 2009. godine, premijer Ivo Sanader je napustio svoje mjesto i prepustio ga Jadranki Kosor koja je krenula, kako kaže, u obračun s korupcijom. Međutim, rezultati su tek djelomice vidljivi građanima, koji su očigledno više vjerovali Sanaderu 2008. godine. TIH je objavio i graf kretanja IPK tijekom zadnjeg desetljeća
Prema dosadašnjim iskustvima, napominju u TIH-u, rast ocjene IPK od jednog boda rezultira rastom priljeva stranog kapitala od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje i rastom prosječnog prihoda za čak četiri posto.
Prethodni članci:
arti-201006070252006 arti-201006070050006 arti-201002220430006 arti-201002010733006 arti-201002170246006
