Danas.hr

Tajni popis pokazuje da je većina tvrtki u Srbiji i BiH, njih 98 od 103, odobrenje za izvoz u Hrvatsku dobivala i dobiva temeljem diskrecijskog prava naših ministara poljoprivrede, kontinuirano od 2004. godine.

Od ukupno 103 objekta za proizvodnju mesa, mlijeka i njihovih prerađevina, kao i ribljih proizvoda u Srbiji i BiH, iz kojih Hrvatska kontinuirano uvozi te proizvode, samo ih pet ima odobrenje EU za izvoz u zemlje Unije, ujedno preduvjet za izvoz u Hrvatsku. Popis tih tvrtki Ministarstvo poljoprivrede tretira kao 'poslovnu tajnu'.

Tajni popis, koji posjeduje Novi list, pokazuje da je velika većina tvrtki u Srbiji i BiH, njih 98 od 103, odobrenje za izvoz u Hrvatsku dobivala i dobiva, ne zato što zadovoljava kriterije EU, nego temeljem diskrecijskog prava naših ministara poljoprivrede, kontinuirano od 2004. godine. Riječ je o pravu koje ministru daje Zakon o veterinarstvu, a koje se, međutim, 'obilato' koristi. Tek nešto malo manje od pet posto objekata s liste bosanskih i srpskih izvoznika u Hrvatsku zadovoljava kriterije EU, po kojima su, s druge strane, obavezni proizvoditi svi naši, hrvatski proizvođači.

Nalazi navodnih provjera su poslovna tajna

Istovremeno, u Srbiji i BiH ima drugih, od strane EU certificiranih objekata, iz kojih mi ne uvozimo ništa. Primjerice, u Srbiji postoje tri pogona za obradu sirovog mlijeka i mliječne proizvode, koja zadovoljavaju standarde EU, obavezne i u Hrvatskoj, no mi ne uvozimo niti iz jednog od tih pogona, dok istovremeno mlijeko i mliječne prerađevine uvozimo iz deset drugih objekata u Srbiji, koji nemaju certifikat EU.

Hrvatska ima pravo, zaključuje pomoćnica ministra, uvesti iz objekata ''koji zbog bilo kog razloga nisu na popisu EU, ukoliko taj objekt udovoljava propisanim uvjetima koje su provjerili hrvatski stručnjaci''. Nalaze tih, navodnih, provjera, međutim, nije moguće dobiti jer su poslovna tajna.

Iz Srbije u Hrvatsku uvozimo proizvode životinjskog porijekla iz 36 objekata za proizvodnju mlijeka, mesa i ribe, a samo tri imaju odobrenje EU za izvoz, ostala 33 su odabrana odlukom nekog od dosadašnjih ministara poljoprivrede. U slučaju BiH, uvozimo iz 67 objekata, od kojih licencu EU imaju samo dva. Ostale je, opet, izabrao ministar.

'Nelojalne konkurencije nema'

Iz ministarstva napominju da ne rade ništa nezakonito, no činjenica je da se i dalje, neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, obilato koriste diskrecijskim pravom ministra da donosi odluku od kojih će se tvrtki hrana uvoziti, a zatim se hrana i uvozi iz tvrtki koje ne moraju poštivati ista pravila kao i hrvatski proizvođači, čime postaju i nelojalna konkurencija domaćoj proizvodnji.

Na upit zašto se odobrava uvoz iz poduzeća koja ne zadovoljavaju standarde EU, dok se, s druge strane, od hrvatskih proizvođača traži striktno poštivanje pravila EU, odnosno radi li se o nelojalnoj konkurenciji koja šteti domaćim proizvođačima, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju da nelojalne konkurencije nema, piše Novi list.

''Mi smo dio europskog i svjetskog tržišta, te se tako moramo i ponašati. Jednostrano ukidanje uvoza iz objekata koji zadovoljavaju uvjete propisane u RH bi neminovno dovelo do recipročne zabrane izvoza na tržišta trećih zemalja naših izvoznika. Na nama je da propišemo uvjete, a na gospodarstvenicima da posluju u okviru propisanih zakona'', odgovara pomoćnica ministra.