Istospolne zajednice u Hrvatskoj konačno bi mogle dobiti veća prava: homoseksualni partneri će u skoroj budućnosti moći registrirati svoje partnerstvo i tako u većini prava biti izjednačeni s bračnim partnerima. Otvoreno pitanje ostaje hoće li istospolnom partneru biti dopušteno posvojenje biološkog djeteta drugog partnera, dok je gotovo sigurno da im neće biti omogućeno klasično posvajanje djece bez roditeljske skrbi. Premijer Zoran Milanović otkrio je, naime, za Jutarnji list kako je Vlada "pokrenula inicijativu za pripremu novog zakonskog okvira o istospolnim zajednicama oko kojeg očekuju dijalog i s LGBT zajednicom, kao i sa stručnom i općom javnosti". "Mislim da moramo ići korak naprijed, po uzoru na najnaprednije države svijeta. Davanjem jačeg civilnog pravnog uporišta istospolnim zajednicama nikome neće biti oduzeta stečena prava. Bit stvari je u tome da se određenom krugu ljudi, koji su također članovi naše zajednice, da određena veća pravna sigurnost. O tome moramo javno i transparentno razgovarati, jer ljudska prava su jednostavno ljudska prava", izjavio je Milanović.
'Nitko nije gej da bi pakostio okolini'
Kakva će prava za istospolne parove SDP predložiti u Kukuriku Vladi zasad ne otkrivaju, jer će o tome, budući da je riječ o osjetljivoj društvenoj temi, najprije provesti široku javnu raspravu. No, za Milanovića nema nikakve dvojbe. "Nitko nije gej, nitko nije homoseksualac zato da bi bilo kome u svojoj okolini pakostio, nego naprosto zato jer je takav ili takva. To je elementarna društvena empatija, mislim i pristojnost, da ljude drugačije seksualne orijentacije od one većinske prihvaćate kao nešto normalno, kao nešto što je dio njih, kao nešto što nije usmjereno protiv nikoga", smatra predsjednik Vlade i SDP-a.
Zakon o registriranom partnerstvu
Kao primjere na koje bi se Hrvatska trebala ugledati Milanović je naveo Španjolsku i Portugal, ali i nordijske države, koje su najnaprednije po pitanju istospolnih zajednica: u tim su državama regulirane obiteljskim zakonima, brak ima nediskriminirajuću definiciju, pa su homoseksualnim osobama u skladu s tim izjednačena sva prava, pa i posvajanje djece.
U Hrvatskoj prava gej parova sigurno neće biti definirana Obiteljskim zakonom, čije se izmjene upravo pripremaju, nego posebnim Zakonom o registriranom partnerstvu. Ako bi se regulirali Obiteljskim zakonom, svjesni su u Vladi, naišli bi na žestoke otpore, kako Katoličke crkve, tako i dijela društva.
Udruge Kontra i Iskorak pozdravile su inicijativu Vlade, ocijenivši da se radi o velikom koraku naprijed u zaštiti ljudskih prava istospolnih parova.
Navode da su europske zemlje s najboljim zakonskim rješenjima su upravo navedene zemlje; Španjolska, Portugal, Belgija, Nizozemska, Norveška, Švedska i druge zemlje koje su u potpunosti eliminirale diskriminaciju istospolnih parova iz svojih zakonodavstava i osigurale im pravo na brak i izvanbračnu zajednicu pod jednakim uvjetima, kao i skrb o djeci.
Podsjećaju da su 2010. godini donesene su prve presude Europskog suda za ljudska prava u kojima je Sud potvrdio da se istospolne zajednice smatraju obitelji prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
U Kontri i Iskoraku ukazali na probleme djece koja žive u istospolnim obiteljima.
"Krajnje je vrijeme da državne institucije prestanu zatvarati oči pred stvarnošću i da reguliraju prava djece koja žive u istospolnim obiteljima. Takva djeca u Hrvatskoj postoje i zbog lošeg zakonodavstva trpe diskriminaciju. To su biološka djeca jednog od partnera iz bivših veza, djeca začeta nakon medicinski potpomognute oplodnje obavljene u drugim zemljama ili djeca koju je jedan od partnera, kao samac, posvojio. Radi se o djeci koja već žive u takvim obiteljima, ali u velikoj pravnoj nesigurnosti: ona nemaju pravo nasljeđivanja od roditelja koji im nije biološki, taj roditelj ne može ostati na bolovanju ako je dijete bolesno, ne može preko sebe dijete zdravstveno osigurati, ne može ga odvesti u bolnicu niti posjećivati, ako se roditelji rastanu, drugi roditelj nema pravo na viđanja niti obvezu plaćanja alimentcije.
Često nam dolaze roditelji djece i pitaju: što ako se meni nešto dogodi? U tom slučaju dijete ne može automatski nastaviti živjeti s drugim roditeljem jer mu on to formalno nije. Ovdje se radi o ozbiljnoj diskriminaciji jednog dijela djece na koju ne smijemo žmiriti niti se pravdati da hrvatsko društvo za njih još nije spremno", navodi se u priopćenju.
Izradu novog zakona smatraju velikom prekretnicom u nastojanju da se istospolnim parovima U Hrvatskoj osigura zaštita obiteljskog života.
