"Lani nam se zbog mobbinga obratilo 72 posto zena i 28 posto muskaraca kao zrtava zlostavljanja na radnome mjestu. Najcesce nam se kao zrtve mobbinga javljaju osobe sa srednjom strucnom spremom, potom s visokom, a najmanje sa zavrsenom osnovnom skolom. Ocito, takvi se ljudi boje za svoj posao, da ne izgube radno mjesto, svjesni da je trziste rada u Hrvatskoj premalo, a oni nekonkurentni zbog svoje nenaobrazbe, pa misle da je bolje sutjeti i trpjeti zlostavljanje na radnome mjestu", kazala je predsjednica Udruge, Jadranka Apostolovski .
Prosjecan profil zlostavljaca, Apostolovski je opisala recenicom poznatog psihijatrijskog strucnjaka dr. Alije Sutovica: "Iza svake prepotencije krije se neka impotencija!"
Iako je prva asocijacija da se mobbing cesce dogada u privatnom sektoru, kaze kako je i javni, drzavni sektor, iako mu je poslodavac drzava, itekako popriste zlostavljanja na poslu, pri cemu se misli na promjene vlasti kada dojucerasnji kadar, bez obzira na svu svoju strucnost, kompetencije, iskustvo..., postaje zrtva smjena (stranacke), nepodobnosti i dr., iako zrtva takvog masovnog, strateskog mobbinga s politikom nema veze, niti pripada ijednoj stranackoj opciji.
Udruzi Mobbing najtuznija je cinjenica da je jos 2006. predstavila Nacrt prijedloga Zakona o sprecavanju zlostavljanja na radu, da ga je preuzeo SDP, tada kao oporba, no da se od tada nista o tom pitanju nije dogadalo.
"Mi smo u zemljama regije odradili veliki projekt – osvijestili donositelje zakona u zemljama okruzenja pa su Srbija, a potom i Makedonija te Crna Gora, za razliku od nas, donijele poseban zakon o tome", rekla je Apostolovski za Glas Slavonije.
U sadasnjim prilikama, mobbing se u nas, kaze, rjesava trima zakonima – Zakonom o radu, cl. 134., Zakonom o obveznim odnosima u dijelu koji govori o povredi prava osobnosti, povredi casti i ugleda i pravu na dusevni mir, kao i Zakonom o zastiti zdravlja na radu – cl. 51., gdje je poslodavac duzan voditi racuna o stresu.
No, ima i slucajeva takozvanog obrnutog, okomitog mobbinga – kada radnik zlostavlja poslodavca.
"Takvih je slucajeva malo, oko pet posto. U privatnoj firmi takav poslodavac lako ce se rijesiti takvog radnika, no u drzavnim firmama put je malo tezi", pojasnila je Apostolovski.
Bez obzira na to koje vrste bio, mobbing vodi zrtvu u stres, u bolest, u bolovanje, u pad radne ucinkovitosti i na kraju, nazalost, neki slucajevi mobbinga zavrsili su tragicno, smrtnim ishodom za zrtvu.
Apostolovski navodi dva primjera koja su zavrsila smrtnim ishodom - jedne novinarke i jednog lijecnika. Njihovi moberi bili su glavni urednik, odnosno ravnateljica zdravstvene ustanove u kojoj je zlostavljani lijecnik radio.
"Novinarka je u 42. godini preminula na radnom zadatku nakon telefonskog, krajnje stresnog, neugodnog poziva glavnog urednika koji je bio njegov nastavak zlostavljanja te novinarke na radnome mjestu. Taj je njegov telefonski poziv bio kap koja je prelila casu njenog stresa - stradalo joj je srce... Lijecnik, koji se stalno opirao stresu zbog zlostavljanja od strane ravnateljice, nakon jednog sastanka samo se srusio... Srce...", prisjeca se Apostolovski.
