"Čačić bi trebao biti vrlo oprezan kad govori o hidroelektrani Ombla. Svi recenzenti koji su dali negativno mišljenje na projekt Ombla vrhunski su stručnjaci koji su tijekom revizije projekta i fizički bili tamo, istraživali su špilju. Za razliku od njih, nismo sigurni da Čačić uopće zna na karti pronaći točno mjesto gdje želi graditi hidroelektranu!", reagirali su stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode nakon jučerašnjih izjava prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića.
Neimenovani izvor iz tog Ministarstva je za Večernji list ispričao kako je reviziju projekata preporučila Europska komisija, te da su kao razlog naveli brojna upozorenja hrvatskih nevladinih udruga o štetnosti mnogih projekata poput Omble, navodnjavanja uz Neretvu, nasipa na Dravi, Dunavu...
"Nakon što smo dobili 'naredbu' iz Bruxellesa, organiziran je sastanak na kojemu su, među ostalima, bili potpredsjednici Vlade Neven Mimica i Radimir Čačić, ministri Tihomir Jakovina i Mirela Holy. Čačić je famoznu rečenicu (da Holy ne zamara svoju glavicu ekonomskim pitanjima op.a.) izgovorio nakon što mu je Holy rekla da će Ministarstvo morati napraviti i reviziju projekta Ombla", ispričao je sugovornik.
Zašto je sporna hidroelektrana na Ombli
Podsjetimo, tri od četiri neovisne revizije su projekt gradnje podzemne hidroelektrane na dubrovačkoj rijeci Ombli ocijenile negativno. Temeljem tih revizija Ministarstvo zaštite okoliša, još za vladavine sad već bivše ministrice Mirele Holy, Vladi je poslalo službenu preporuku da se od projekta odustane. Ta preporuka za Vladu nije obvezujuća, no iako su sporne revizije zaprimili još u travnju, formalna odluka još nije donesena. Štoviše, javnost s njihovim postojanjem nije bila upoznata sve dok ih na svojoj oproštajnoj konferenciji za novinare nije spomenula sama Holy. Odonda Vladini dužnosnici, uključujući i samog premijera, u više navrata nisu dali konkretan odgovor o budućnosti projekta HE Ombla.
Navodno je glavni prigovor u sve tri negativne revizije to što nikad nije napravljena 3D simulacija podzemnog krškog terena gdje bi golema akumulacija vode trebala biti sagrađena. Temeljem toga, nije se mogla ni napraviti adekvatna procjena rizika u slučaju da sigurnost konstrukcije brane bude ugrožena, što se primjerice može dogoditi zbog potresa.
Na štetnost projekta upozoravao je hidrolog Ognjen Bonacci još 1999. godine, koji je zaključio da bi formiranje stalne podzemne akumulacije utjecalo na povećanu seizmičku aktivnost!
