Iako je još rano govoriti o godišnjim rezultatima u ugostiteljstvu, turizmu i trgovini podaci o fiskaliziranim računima potvrđuju kako će se upravo u tim sektorima dogoditi najveći pad prihoda. Naime, podaci Porezne uprave pokazuju kako su svi u sustavu fiskalizacije od 24. veljače do 17. svibnja izgubili čak 8,8 milijardi kuna prihoda. Tako je u ovom razdoblju zabilježeno samo 30,9 milijardi kuna prometa, dok je u istom razdoblju lani on iznosio 39,71 milijardu kuna, doznaje Novi list.
Gubitak prihoda veći od 22 posto zabilježen je i u razdoblju od 24. veljače do 17. ožujka, kada je gospodarstvo funkcioniralo bez restrikcija unatoč pojavi koronavirusa. No, takav gubitak znači i barem 2,2 milijarde kuna koje država nije uspjela prikupiti od PDV-a.
Najveći pad od čak 71,87 posto u odnosu na lani, odnosno 2,82 milijarde kuna manje, zabilježen je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Izgubljeno je i 732 milijuna kuna prihoda u svim djelatnostima u prvom tjednu svibnja, odnosno tijekom priprema za popuštanje mjera. U ugostiteljstvu i smještaju promet je tada iznosio tek 43.685 milijuna kuna, odnosno čak devet puta manje, nego u istom tjednu 2019. godine. Otvaranje kafića i restorana zabilježeni su i nešto bolji rezultati, no 143,78 milijuna kuna je samo 35 posto prihoda iz istog lanjskog tjedna.
Minus od 10 posto
Iako je Vlada uložila napore da postigne značajno povećanje prihoda u državni proračun do kraja godine, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević tvrdi kako bi osnovica za obračun PDV-a mogla biti 25 do 30 posto niža nego lani, što znači i gubitak od 14 milijardi kuna. Još dvije milijarde država bi, po njegovoj procjeni, mogla izgubiti zbog novog pravila o naplaćivanju PDV-a po realizaciji.
"Hrvatska će i bez drugog vala imati deset posto pada gospodarstva i možda deset posto deficita jer još nitko ne zna koliko će pomoći samo za održavanje na životu trebati javnim tvrtkama, a ne znamo ni koliki će minus biti u Zagrebu. Na kraju bi deficit konsolidirane države, znači one koja uključuje i lokalne vlasti, mogao biti oko deset posto BDP-a", procjenjuje Lovrinčević.
Vlada je planirala proračunski minus od 25,34 milijarde kuna, a ako se obistini Lovrinčevićeva procjena, minus bi mogao doseći i 36 milijardi kuna. To bi značilo i teži oporavak gospodarstva u sljedećoj godini, bez obzira na prognozirani rast BDP-a od šest ili sedam posto.
"Prvo tromjesečje ove godine neće biti nekog velikog pada ili ga uopće neće biti, ali onda će radi toga u prvom tromjesečju sljedeće godine pad biti možda pet ili šest posto, jer ne vjerujem da ćemo se do tada i bez drugog vala epidemije oporaviti. Do sljedećeg Uskrsa, kad bi taj oporavak mogao započeti, ako zdravstvena slika u cijelom svijetu bude dobra, imat ćemo šest do osam teških mjeseci. Ali ni 2021. godine neće se sve vratiti na staro, vrijedit će nova pravila i to će utjecati na gospodarstvo", smatra Lovrinčević.
Pad turizma će povući sve
Za koji tjedan će se ukinuti Vladine potpore za očuvanje radnih mjesta, što znači i novi val otkaza te smanjivanje potrošnje. Najviše će biti pogođen turizam, a posljedično i sve druge grane gospodarstva. Lovrinčević kaže kako će jesen i zima biti posebno teški za hrvatsku ekonomiju, čak i bez drugog vala koronavirusa. U slučaju da se on pojavi, posljedice ponovnog zatvaranja gospodarstva bile bi nesagledive.
"Pad potrošnje zbog turizma neće se osjetiti samo u ugostiteljstvu ili smještaju, nego i u maloprodaji, jer turisti su kupovali i po dućanima u Hrvatskoj. Zbog turizma će pasti i prodaja automobila, plovila. Ne treba zaboraviti i da će za koji mjesec nestati brojna 'fantomska' radna mjesta koja se trenutno održavaju samo zahvaljujući potporama koje Vlada isplaćuje i to će dodatno smanjiti domaću potrošnju. Uz to, tvrtke će unatoč odgodama morati početi plaćati svoje porezne obveze koliko god to još odgađali", zaključio je Lovrinčević.
