Vlada je ovoga tjedna donijela četvrti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Vladin odgovor na globalnu energetsku krizu i inflaciju, vrijedan 1,7 milijardi eura, sastoji se od tri segmenta pomoći – ublažavanja rasta cijena energije, zaštite od inflacije te posebnih potpora i poticaja. Kako je rekao premijer Andrej Plenković predstavljajući novi, uglavnom prepakirani dosadašnji paket mjera, njime se "praktički sprječava da od 1. travnja cijena struje za kućanstva ne bude veća 100 posto, a cijena plina za 70 posto".
Cijena struje ostaje ista u idućih pola godine, a cijena plina idućih godinu dana. To se odnosi i na kućanstva i na javni i neprofitnih sektor, a i na poduzetnike.
Bez mjera, cijena bi bila 70 posto veća
Što se tiče cijene plina, ona je, kaže premijer, porasla za 13, a u Europskoj uniji za čak 92 posto.
"Prosječna cijena plina za kućanstva (s PDV-om) u EU-u je bila 131 euro po megavatsatu (mWh) dok je u Hrvatskoj 41 euro, odnosno 28 eura po megavatsatu s mjerama Vlade. Na ovaj način smo osigurali i više nego priuštive cijene plina", rekao je.
Bez mjera Vlade, a prema metodologiji HERA-e, cijena plina trenutno bi bila 69 eura, a od 1. travnja 63 eura. Ovako ostaje na 45 eura jer idućih godinu dana ostaje najniža stopa PDV-a od pet posto na isporuku prirodnog plina.
Više o paketu mjera možete pročitati OVDJE.
'Socijalna mjera koja neće trajati dovijeka'
Budući da su mjerama Vlade cijene energenata već četvrti put zamrznute, dok su na tržištu znatno više, pitali smo energetskog stručnjaka Igora Grozdanića koliko je dugoročno dobro to prisilno držanje nižih cijena.
"Kompleksno je to pitanje. S jedne strane je dobro, s druge nije. Riječ je o socijalnoj mjeri koja neće dovijeka trajati. U međuvremenu, cijene plina i struje mogu jedino rasti, neće padati. Radi se o tome da će se jednog dana, kada se mjera ukine, građani suočiti s puno višim cijenama. Može Vlada smanjiti PDV na nulu, može raditi što hoće, ali cijene više neće biti kakve su bile. Nema više jeftine energije", kaže Grozdanić.
Građani se, ističe Grozdanić, sami moraju pobrinuti da se onoga dana, kada Vladinih mjera više ne bude, što bezbolnije suoče s tržišnim cijenama plina i struje.
"Uvijek će biti onih koji neće moći plaćati, a svi drugi moraju se sami pobrinuti da im ne bude teško plaćati. Oni mogu ugraditi solarne panele ili pokušati nešto napraviti u svojoj lokalnoj zajednici da bi lakše upravljali svojim računima. Država bi se napokon trebala pobrinuti oko energetskog siromaštva, definirati tko je energetski siromašan u Hrvatskoj i takvima ponuditi neki oblik pomoći. Svi ostali bi trebali plaćati tržišnu cijenu i plina i električne energije", kaže.
'Vlada je napravila ono što je mogla'
Na pitanje koliko Vlada ima još prostora za produljenje mjera ili bolje reći - do kada, Grozdanić odgovara: "Dok ide - ide. A očito će ići do izbora."
Parlamentarni izbori su, podsjetimo, na rasporedu u ljeto sljedeće godine. Taman kad se odmrzne cijena plina. Ili kad se još jednom zamrzne.
"Vlada je napravila ono što je mogla u ovom trenutku. Ponavljam, ovo je socijalna mjera i građani moraju biti svjesni da to nije kraj problema, da se mjere neće moći produljivati do ne znam kada, nego će se jednoga dana morati suočiti sa stvarnim cijenama. Ovo je samo predah koji građani mogu iskoristiti da počnu razmišljati o tome kako da stvari uzmu u svoje ruke i sami naprave uštede. Konkretno, da instaliraju solarne energane. Fond za energetsku učinkovitost intenzivno radi, treba pratiti natječaje gradova i županija i Fonda, jer bit će tu još puno subvencija i potpora. Fond bi na razini države trebao subvencionirati do 50 posto. Energetsku tranziciju treba ubrzati baš zbog građana. Ona ne smije stati, inače ćemo svi plaćati skuplju energiju", napominje Grozdanić.
'Usprkos svemu, energetska tranzicija ide'
Grozdanića smo upitali i o situaciji na tržištu plina. Dojam je da nije onako crna kako se predviđalo na početku rata u Ukrajini.
"Situacija nije crna. Kada su nas plašili njome, mi koji to pratimo rekli smo da neće biti crna. Situacija se normalizirala", kaže.
A je li energetska (zelena) tranzicija usporena zbivanjima u posljednjih godinu dana? Grozdanić kaže: I da i ne.
"Zelena tranzicija se malo usporila, ali s druge strane Europska komsija sve više potiče upotrebu vodika tako da se, na nekim razinama, energetska tranzicija ubrzava i usprkos preprekama i otporima ide dalje. U Hrvatskoj sve više građana instalira solarne energane, a sve je više upita građana i poduzetnika o njima. Ugradnja solarnih energana je najbolje što se može napraviti. To je najučinkovitije i najbolje rješenje", rekao je Grozdanić.
