Grci su u nedjelju na referendumu odbili mjere štednje kojima im kreditori uvjetuju financijsku pomoć. "To je značajnija stvar za Grčku nego za Europsku uniju", rekao je premijer Zoran Milanović koji kaže da neke stvari nakon referenduma nisu jasne.
"Hoće li (Grčka) ostati u eurozoni, i ako bude isključena, može li ostati u EU-u". No, Milanović dodaje kako su "Grci opet dali legitimitet aktualnoj vladi da gura dalje po svom".
"Ali tu se pitaju i druge vlade koje su također demokratski izabrane, tu se pitaju i države koje su prošle kroz programe štednje i pitanje je kako bi te zemlje u eurozoni gledale na to da se Grčkoj sada određuje po nekakvim labavijim kriterijima", rekao je.
Mjere štednje jesu kontroverzne, ali nužno je naći neku ravnotežu kakvu Grčka nije uspjela naći, za razliku od nekih drugih gospodarstava eurozone, kaže Milanović. "Mjere štednje su kontroverzne, ali na kraju treba naći neku ravnotežu. Izgleda da je Grčka nije našla. I Španjolci su štedjeli, i Irci su štedjeli, i to jako, i Portugalci, pa i Talijani. U Grčkoj to nije upalilo i sad je lako biti naknadno pametan", rekao je. "Pravila su manje-više ista za sve", rekao je.
Po njegovim riječima, Hrvatska je ekonomski stabilnija i industrijski jača od Grčke, iako još nije dosegnula grčki dohodak po glavi stanovnika.
"Hrvatska je ekonomski stabilnija od Grčke. Možda nismo još na njihovoj razini per capita, međutim industrijski smo u nekim stvarima uvijek bili jači od Grčke i uvjeren sam da će se u godinama pred nama to i dokazati", kaže premijer.
O ulasku Hrvatske u eurozonu ne treba se žuriti, "ali nas sustav gura u to", rekao je.
"Euro ne može biti ni izgovor ni krivac, u eurozonu ulaziš kad si spreman, kriteriji su jasni", rekao je i objasnio da je hrvatski javni dug još prevelik, ne smije biti preko 60 posto.
"Morat ćemo to sniziti, a to neće biti za dvije godine, prema tome imamo vremena. Čak i da nema ove krize, imamo vremena da se tome dobro prilagodimo", rekao je hrvatski premijer.
