"Ovo je praktički ucjena", kazao je čitatelj Danas.hr koji je pokušao dobiti moratorij na kredit zbog loše financijske situacije u kojoj se našao uslijed krize.
"Korisnik sam kredita u jednoj od banaka koje posluju u Hrvatskoj. Pri zahtjevu za moratorij, kao uvjet da bi mi zahtjev bio odobren, tražili su da potpišem izjavu o zapljeni cijele plaće. Ukratko, banka me ucjenjuje da mi ukoliko ne potpišem tu izjavu, neće biti odobren moratorij na koji imam pravo", kaže nam čitatelj.
A ovo je njegova priča. Bio je zaposlen u jednoj tvrtki koja je zapala u financijske probleme, nakon čega se odlučio baciti u privatne vode. "Naravno, na početku je vrlo teško. Primanja su se trostruko smanjila i neredovita su. Kada si mogu isplatiti plaću, isplatim si, kada ne mogu, ne isplatim si. Zbog svega toga odlučio sam uložiti zahtjev za moratorijem na kredit, ali kada sam vidio izjavu koju trebam potpisati, kontaktirao sam banku kazavši im da to neću napraviti. I ako me pokušaju prisiliti, da ću se pokušati zaštiti", kaže nam čitatelj.
Banka ga vodi po starim pravilima
Danas.hr kontaktirao je članicu našeg stručnog tima, voditeljicu savjetovališta za potrošače u Splitu Nelu Kovačević, koja nam je objasnila da je korisnik kredita potpisao ugovor u vrijeme kad je još vrijedio stari Zakon o kreditu.
"Ovo je nastavak vraćanja kredita iz 2007. godine, kada je banka, prema Zakonu o kreditu koji je vrijedio u to vrijeme, smjela plijeniti i cijelu plaću. Ovdje se ne radi o reprogramiranju kredita prema novim propisima, nego prema starim i ukoliko korisnik dade izjavu da mu se može administrativno plijeniti više od trećine plaće, onda će se to i dogoditi ukoliko njegova primanja ne budu dovoljno velika da pokrivaju trećinu rate kredita", kaže nam Kovačević.
Banka je, jasno, mogla i u ovom slučaju primijeniti nova pravila, no, ovako su sigurniji. "Ova mjera nije nezakonita. Potrošač je potpisao ugovor 2007. i dopustio veliku ratu i pljenidbu", kaže nam. U slučaju da ratu ne može plaćati, ide se na ovrhu, kojom se zaštićuju dvije trećine prosječne hrvatske plaće. No, pokretanjem ovrhe, dolaze drugi troškovi na naplatu, a to si zatezne kamate na dug, te plaćanje troškova i bilježnika, a uz to i blokada tekućeg i žiro računa te štednje.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
