Stručnjaci smatraju da ni Hrvatskoj ne prijeti opasnost od radijacije iz oštećene japanske nuklearke. Slovenska uprava za nuklearnu sigurnost objavila je da nikakva dodatna mjerenja radijacije zbog oblaka iz Japana nisu potrebna, jer će se radioaktivne tvari do Europe već raspasti i raspršiti, a bit će mjerljive "samo teoretski", bez posljedica po zdravlje ljudi.
Dok stručnjaci za nuklearnu sigurnost negiraju mogućnost černobilske katastrofe, ističu da širenje radioaktivnosti nije moguće spriječiti.
Dr. Davor Grgić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva kaže kao su svi reaktori u Fukushimi, premda različitih snaga, imaju isti problem – dugotrajno hlađenje – zbog uništenja infrastrukture.
"No, na reaktoru 1 su oštećenja bila najteža, pa je i on saniran, tako da možemo pretpostaviti da će tako biti i s ostala dva ugrožena reaktora", pretpostavlja profesor Grgić, koji je o akcidentu u Fukushimi na stranicama Hrvatskog nuklearnog društva već objavio vrlo temeljitu analizu, piše Novi list.
Zagrebački profesor situaciju u Fukushimi slikovito uspoređuje s loncem u kojem se stvara pritisak, koji se povremeno oslobađa kako lonac ne bi eksplodirao. Jučerašnja i subotnja eksplozija rezultat su ispuštanja pare pomiješane s vodikom iz kontejnmenta (zaštitnog plašta) oko reaktora, a te su eksplozije rezultat ljudske intervencije kako bi se smanjio pritisak u reaktoru. U tom slučaju određena količina radioaktivnosti mora biti ispuštena, ali, objašnjava, bilo bi puno gore bkada tih povremenih otpuštanja ne bi bilo.
Kobno topljenje reaktora
Profesor Grgić objašnjava da je unatoč dramatičnosti snimaka eksplozije u kojima je raznesena vanjska konstrukcija, sve ispod te konstrukcije dobro zaštićeno.
Japanske vlasti tvrde da jezgra reaktora nije oštećena, no profesor Grgić objašnjava da to ipak nije moguće zbog prisutnosti vodika i cezija izvan reaktora. Međutim, postoje različiti stupnjevi oštećenja. Dok topljenje reaktora podrazumijeva potpunu deformaciju i gubitak vlastite geometrije, u Fukushimi je došlo do pregrijavanja goriva, no nije došlo i do potpunog gubitka strukture, što se, primjerice, dogodilo u nuklearci Three Mile Island u Pennsylvaniji.
Incident u Fukushimi nije moguće uspoređivati ni s černobilskom katastrofom, jer je u Černobilu gorivo "rastureno na sve strane", kao i komadi urana. Međutim, dizajn Fukushime rezultirat će i puno sporijim i puno manjim topljenjem jezgre.
Utrka s vremenom
Prema Grgićevim procjenama – premda su bilo kakve procjene bez potpunih i preciznih informacija nezahvalne – situacija u reaktoru 1 već je stabilizirana, a reaktori 3 i 2 bit će stabilizirani u roku od 24 sata.
"Zapravo, radi se o utrci s vremenom. Novi potres mogao bi biti katastrofalan, stoga cijeli proces hlađenja i stabilizacije ugroženih reaktora mora biti dovršen u dan ili dva, kako bi Fukushima spremno dočekala nove udare.
specijal-201012070191004-Više o temi katastrofa u Japanu
Vezani članci:
arti-201103140308006 arti-201103110026006 arti-201103140243006 arti-201103150009006
