U novom planu za vojnu potporu Ukrajini, Europska unija predložit će da se jedna milijarda eura namijeni streljivu, posebno topničkim granatama od 155 mm, navodi se u dokumentu u koji je Politico dobio uvid.
EU pomaže opskrbu Ukrajine oružjem putem izvanproračunskog, međuvladinog novčanog fonda pod nazivom 'European Peace Facility', koji se koristi za nadoknadu troškova zemljama koje izvoze oružje u Ukrajinu. Instrumentom je do sada isplaćeno 3,6 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, a zemlje članice krajem prošle godine su odlučile povećati svoje financiranje za 2 milijarde eura 2023. godine.
Potrebe za potrošnjom do sada su bile labavo definirane. EU sada stavlja veliki naglasak na topničko streljivo budući da su ukrajinske snage na istoku zemlje 'zarobljene' u iscrpljujućim bitkama haubicama s Rusima, posebice oko gradova poput Bahmuta.
Ubrzanje proizvodnje oružja
Visoki diplomat EU-a Josep Borrell namjerava predložiti 'izvanredni paket potpore' od milijardu eura usmjeren na isporuku streljiva, navodi se u dokumentu EU-a koji su izradili diplomatska služba bloka, Europska komisija i Europska obrambena agencija.
U dokumentu se kaže da bi se izvanredna milijarda eura trebala usmjeriti na streljivo - 'posebno 155 mm' - čim dopuna Europskog fonda za mir od 2 milijarde eura bude 'operacionalizirana'. To znači da bi, prema dužnosniku EU-a, polovica ovogodišnje dopune trebala biti posvećena streljivom, uglavnom granatama.
Dokument EU-a također predviđa jačanje europske industrijske proizvodnje, koja se napreže proizvoditi streljivo brzinom koju rat zahtijeva. Prijedlog navodi 'povoljnu stopu naknade, na primjer do 90 posto (…) s obzirom na iznimnu hitnost i iscrpljenost zaliha država članica'.
Tako visoka stopa mogla bi umiriti zemlje članice koje pružaju veliku vojnu pomoć. Kada je stopa povrata prošle godine pala ispod 50 posto, to je stvorilo probleme za neke zemlje EU-a, posebice Poljsku, jednog od najvećih donatora oružja u Ukrajini.
Suzdržavanje od 'smrtonosnih mjera pomoći'
Prijedlog financiranja također pruža mogući izlaz navodeći 'dobrovoljne financijske doprinose' za zemlje koje ne bi sudjelovale, poput neutralne Austrije ili koje nerado daju oružje, poput Mađarske.
Naglašava da će se specifična pravna ograničenja određenih zemalja 'uzeti u obzir', spominjući i mogućnost 'konstruktivnog suzdržavanja od smrtonosnih mjera pomoći'.
Zajednička nabava oružja
Zemlje EU-a udružuju se u kupnji oružja kroz zajedničku nabavu - Europska obrambena agencija, zajedno sa zemljama članicama, koristit će novu shemu 'koja obuhvaća sedam kategorija od kalibra malog oružja do 155 mm'. Taj bi projekt trebao trajati sedam godina i do sada je 25 zemalja članica EU-a plus Norveška potvrdilo svoj interes za sudjelovanje, navodi se u dokumentu.
Konkretno, nabavu streljiva kalibra 155 mm bi trebalo ubrzati 'kroz brzu proceduru izravnih pregovora' s nekoliko dobavljača. Ova vrsta streljiva posebno je tražena jer je ukrajinske snage koriste u dalekometnim, preciznim topničkim baražima.
Vrijeme je ključno: 'S obzirom na hitnost, Projektni aranžman treba potpisati najkasnije do ožujka'. A ugovori bi trebali 'biti provizorno sklopljeni između kraja travnja i kraja svibnja'.
Konačni blagoslov u ožujku
Dokument također ukazuje na potrebu povećanja potpore za povećanje proizvodnje, budući da su europske tvornice oružja gotovo u punom kapacitetu, a cijene već rastu.
Konkretne mjere mogle bi uključivati 'prepoznavanje i pomoć u uklanjanju uskih grla u proizvodnji u EU-u', kao i 'olakšavanje suradnje relevantnih tvrtki u zajedničkom nastojanju industrije da se osigura dostupnost i opskrba'.
Ministri obrane raspravljat će o dokumentu na neformalnom sastanku u Stockholmu sljedećeg tjedna, a zatim se očekuje da će ga službeno dogovoriti ministri vanjskih poslova i obrane 20. ožujka. Također se očekuje da čelnici daju svoj konačni blagoslov na sastanku 23. i 24. ožujka.
