"Riječ je o nalazu kakav nije zabilježen u dostupnoj nam stručnoj literaturi, a predstavlja novitet ondašnjega kasnog neolitika. Peć nije bila samo građena od zemlje nego i žbukana što je dokaz da su njezini vlasnici bili imućni", kaže Marcel Burić.
Pored peći ukopane u podnicu prapovijesne kuće, koju su arheolozi na Gradcu istraživali i prošle godine, pronađeno je i desetak keramičkih kugli čija točna svrha još nije određena.
Prema Burićevim riječima, u razdoblju od oko 4.500 godina prije Krista područje ne samo Bapske, već i drugih krajeva u Hrvatskoj, bilo je jedno od najnaprednijih u Europi. "U to vrijeme dolazi do raslojavanja stanovništva na imućne i manje imućne i stvaranja prvih elita koje su si mogle priuštiti luksuzne stvari poput pronađene peći ili već uobičajenih nalaza nakita od školjke spondylus i opsidijana, dviju najluksuznijih stvari kojima se u Europi, u doba neolitika moglo trgovati", pojašnjava taj arheolog.
Prema njegovim riječima, Gradac nedaleko od Bapske jedini je lokalitet u Hrvatskoj, koji sadrži naseobinski sloj vinčanske kulture, kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu. Vinčanska i njezina dvjestotinjak godina mlađa sopotska kultura-kćer, donijele su temeljne promjene u tehnološkoj i socijalnoj strukturi kasnoga neolitika u jugoistočnoj Europi, što potvrđuje i lokalitet Gradac, u čije se istraživanje od ove godine uključio i Njemački arheološki institut iz Frankfurta.
"Zahvalni smo njemačkim stručnjacima koji će nam pomoći i to potpuno besplatno, da što bolje istražimo i sagledamo bogatu prapovijest ovoga područja", navodi Burić izražavajući zadovoljstvo što su institucije poput Njemačkog arheološkog instituta prepoznale važnost onoga što hrvatski arheolozi već sedmu godinu rade u Bapskoj. S druge strane, valja istaknuti kako je Ministarstvo kulture za ovogodišnja istraživanja u Bapskoj koja će potrajati do kraja ovoga tjedna, umanjilo predviđena sredstva za 30 posto u odnosu na sredstva odobrena prošle godine.
Lokalitet Gradac čini manje brdašce, ukupne površine oko 38.000 četvornih metara. Bapska je u popis lokaliteta uvrštena 1897. godine, zahvaljujući upravitelju Arheološkoga muzeja u Zagrebu i prvom profesoru arheologije na zagrebačkom Sveučilištu Josipu Brunšmidu, koji je arheološki prepoznao Gradac.
Na lokalitetu je do sada pronađen niz značajnih nalaza poput nakita od školjki spondylus i opsidijanas, 2011. pronađena je keramička figura žene klasičnog tipa vinčanske kulture, stara oko 7.000 godina, a 2012. godine rogovi jelena kapitalca, stari 6500 godina.
