Tomislav Borković drži da je banka prema njemu, ali i prema mnogima koji su podigli slične kredite postupila nezakonito. Ovaj je Vinkovčanin 2006. podigao namjenski stambeni kredit od 80.000 švicarskih franaka uz valutnu klauzulu na rok otplate od 10 godina i godišnju kamatnu stopu od 4,9 posto te mu je novac uplaćen na kunski račun prema tadašnjem srednjem tečaju (1 švicarski franak=4,68 kuna). Prve dvije godine otplate nije bilo bitnijih promjena i tečaj je varirao pa i na dolje. No, u tom je slučaju banka koristila ugovorenu mogućnost promjenjive kamatne stope te je u više navrata povećavala kamatu, ali je nije vratila kada je tečaj porastao. Borković tvrdi da su se od kraja 2010. dogodili ozbiljniji poremećaji u financijskom tržištu – povećanje tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu.
1.400 kuna veća rata kredita
"Zbog toga dolazi do znatnog povećanja anuiteta otplate kredita u nominalnom iznosu u kunama i u mom je slučaju povećan za 1.400 kuna, što jako opterećuje kućni proračun, a to me ponukalo na razmišljanje i analiziranje pravnih učinaka valutne klauzule. Ona je, prema definiciji i karakteru, zaštitna vrijednosna klauzula kojom se štiti interes vjerovnika u slučaju obezvređenja novca i tu nema ništa spornoga. No primjena valutne klauzule u mom ugovoru o kreditu nepoštena je i nepravedna, u koliziji je s nizom odredbi Zakona o obveznim odnosima, posebice temeljnih načela zakona, savjesnosti i poštenja i predstavlja zlouporabu prava", kaže Borković za Večernji list.
Nadalje, navodi da se potpisom ugovora korisnici kredita u švicarcima nisu obvezali da će na sebe primiti rizike u slučaju porasta vrijednosti švicarskog franka niti je zakonodavac valutnu klauzulu utemeljio u zakonu da njenom primjenom drugoj strani načini štetu.
"Potpisom su se obvezali da će vratiti primljena sredstva uvećana za cijenu kapitala, ali ne i više od toga", kaže Borković.
Prva privatna tužba
Zaključuje da ne osporava niti jedan zarez u ugovoru ni valutnu klauzulu jer je ona zakonita, ali, kaže, njena je primjena "nepoštena i nepravedna te primijenjena protivno zakonu, suprotno svrsi zbog koje je ona propisom utemeljena i priznata".
Vrlo vjerojatno, Borkovićeva tužba je prva privatna tužba utemeljena na ovakvoj pravnoj osnovi. Ranije je bilo kolektivnih tužbi protiv banaka.
