Da će rok biti kraći predstavnicima hrvatskih vlasti već su, kako se doznaje, najavili iz Europske komisije. Tako bi Hrvatska na kraju mogla biti članica Europske unije, među onima koje su imale visoke deficite, koja je kroz Proceduru prekomjernog deficita dobila najkraće razdoblje za sređivanje svojih financija.
Za zemlje poput Italije, Latvije, Litve i Rumunjske Procedura prekomjernog deficita pokrenuta je 2009. godine i trajala je tri godine, dok je Komisija za Francusku, Španjolsku, Portugal, Nizozemsku, Poljsku odobrila dodatne dvije godine za sređivanje javnih financija.
Ukoliko Hrvatska pokaže ozbiljnost u konsolidaciji javnih financija nije isključeno da na kraju dobije blaži tempo u smanjivanju deficita. U praksi to će značiti da će smanjenje deficita od najmanje šest milijardi kuna Hrvatska morati postići radikalnim mjerama i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna.
Radikalni potezi
Ukoliko Komisija doista bude tražila da na kraju 2015. godine Hrvatska ima deficit proračuna od tri posto takav će zadatak biti teško izvesti i bez povećanja prihoda, odnosno poreza, ali i značajnijeg rezanja rashoda od onoga što je Vlada najavila u svojim interventnim mjerama za sljedeću godinu. U tim mjerama predviđeno je povećanje međustope PDV-a s deset na 13 posto, što znači veći porez na ugostiteljske usluge, smještaj u turizmu, dječju hranu, ulje i mast, ali su planirane i veće trošarine na naftu i duhanske proizvode. Uz to je predstavljen i projekt izdvajanja dijela poslova, poput čišćenja, iz javnog sektora te slanje dijela službenika u mirovinu, piše Novi list.
Kako bi u 2015. godini deficit trebao pasti ispod 10 milijardi kuna, Vlada će očito morati povući puno radikalnije mjere, koje je uglavnom izbjegavala u prve dvije godine svoga mandata.
